JAPANCI su se danas prisjetili nuklearne katastrofe u Fukushimi, koju su prije 15 godina uzrokovali snažan potres i tsunami, pri čemu je poginulo gotovo 20.000 ljudi, a posljedice se osjećaju i danas.

Nesreća u Fukushimi smatra se najtežom nuklearnom katastrofom na svijetu nakon one u Černobilu 1986. godine.

No japanska vlada nastoji ponovno pokrenuti reaktore kako bi smanjila ovisnost o uvozu fosilnih goriva i ojačala energetsku sigurnost zemlje.

Japan je 11. ožujka 2011. pogodio razoran potres magnitude 9,0 stupnjeva prema Richteru, nakon čega je uslijedio tsunami koji je onemogućio opskrbu električnom energijom i hlađenje triju reaktora u elektrani Fukushima Daiichi, zbog čega je došlo do taljenja jezgre reaktora i ispuštanja radioaktivnosti u okoliš.

U potresu i tsunamiju je, prema podacima japanske agencije za obnovu, poginulo gotovo 20.000 ljudi, ozlijeđeno je 6000, više od 2500 ih se još smatra nestalima, a domove je moralo napustiti više od 470.000 ljudi.

Život se u mnogim područjima još nije vratio u normalu.

Prema pisanju japanskog dnevnog lista Mainichi, širom područja pogođenog potresom projekti cestogradnje i preseljenja zajednica na viši teren, planirani nakon tsunamija, dovršeni su, a većina novih nasipa je gotova. Ipak, više od 26.000 ljudi i dalje živi u statusu evakuiranih, od čega ih je oko 90 posto iz prefekture Fukushima.

Oko same nuklearne elektrane, nalozi za evakuaciju svojedobno su obuhvaćali 12 općina. Iako su ti nalozi postupno ukidani, u sedam općina još uvijek postoje "zone u koje je povratak težak" u kojima su razine radijacije i dalje visoke, a pristup je općenito zabranjen. Oko 150.000 ljudi koji su živjeli oko elektrane bilo je evakuirano, a mnogi kažu da se nikada neće vratiti.

Povjerenje u nuklearnu energiju

Katastrofa je snažno potkopala povjerenje javnosti u nuklearnu energiju. Petnaest godina kasnije, njezine posljedice i dalje usmjeravaju raspravu o nuklearnoj energiji u zemlji.

Resursima siromašan Japan nekoć je bio jedan od najvećih zagovornika nuklearne energije u svijetu. U 54 reaktora proizvodio je oko 30 posto struje.

Nakon katastrofe svi reaktori bili su zatvoreni radi sigurnosnih provjera i nadogradnje. Godine 2012. vlada je čak odlučila da će postupno ukinuti nuklearnu energiju. Ta je odluka, međutim, dvije godine kasnije ukinuta, no reaktori se sporo vraćaju u upotrebu, a mnogi su trajno zatvoreni.

Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Japan je do sada ponovno pokrenuo 15 reaktora, 19 ih je privremeno zaustavljeno, a 27 je predviđeno za zatvaranje.

Ponovno pokretanje jednog od sedam reaktora najveće nuklearne elektrane na svijetu, Kashiwazaki-Kariwa, u siječnju bila je prekretnica.

Još devet reaktora podnijelo je zahtjev za ponovno pokretanje, prema podacima Japanskog atomskog industrijskog foruma, ali točni datumi njihovog povratka u pogon još nisu utvrđeni, navodi Reuters.

Nova japanska premijerka Sanae Takaichi, koja snažno podržava nuklearnu energiju, zauzima se da se taj proces ubrza i da se uvedu nove nuklearne tehnologije.

Ekonomski interesi

Kaos na Bliskom istoku zbog američko-izraelskog rata protiv Irana i očekivani porast energetskih potreba podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju, koji su veliki potrošači energije, znači vjerojatno daljnje jačanje potpore javnosti.

Bliski istok pokriva 95 posto japanskog uvoza nafte i 11 posto ukapljenog plina, od čega oko 70 posto nafte i šest posto plina dolazi preko Hormuškog tjesnaca, koji je zbog rata praktički zatvoren.

Tijesna većina građana - 51 posto - sada podržava ponovno pokretanje reaktora, pokazalo je istraživanje lista Asahi provedeno prošlog mjeseca. To je porast u odnosu na 28 posto, koliko je iznosila podrška 2013. godine kada je počelo ispitivanje o tom pitanju. Najveću podršku izražavaju mladi od 18 do 29 godina - njih 66 posto, prenosi Reuters.

"Ne mislim da bi se nuklearnu energiju trebalo tretirati kao nešto što je automatski opasno", rekao je za Reuters Takuma Hashimoto (18), student strojarstva na tehničkom fakultetu u Iwaki, gdje mjerna stanica još uvijek provjerava lokalne razine radijacije. Kada se katastrofa dogodila, on je imao samo tri godine. Njegova obitelj nije mogla pobjeći poput njihovih susjeda jer nisu mogli pronaći benzin za svoj automobil.

Hashimoto zna da se svi ne slažu s njime. Gotovo svaki tjedan na željezničkoj postaji susreće glasne anti-nuklearne prosvjednike.

"Ono što je važno jest pravilno koristiti nuklearnu energiju, imati spremne mjere u slučaju da se nešto dogodi i razvijati tehnologiju kako bi se osiguralo da do nesreća ne dolazi", naglasio je.

Lekcija od 11. ožujka: Poniznost

Seiji Inada (49) bio je dio vladina tima za krizne intervencije 2011. godine. Sa zadatkom da prebrojava mrtve, danima je boravio sa stotinama dužnosnika u podzemnom bunkeru ispod ureda premijera u Tokiju. Inada se prisjeća boravka u kriznoj sobi i užasnutog gledanja snimki eksplozije zgrade u kojoj se nalazio reaktor.

Istraga objavljena 2012. godine okrivila je operatera elektrane TEPCO, regulatore i vladu za propuste u razvoju sigurnosnih protokola koji su mogli ograničiti štetu, nazvavši katastrofu "djelom čovjeka". Tadašnji premijer Naoto Kan dao je ostavku nakon što je kritiziran zbog lošeg upravljanja situacijom.

"Lekcija od 11. ožujka je poniznost: šokovi niske vjerojatnosti se događaju. Ono što je važno jest upravljanje", rekao je Inada za Reuters.

Tada je Inadi, kao i većini ostalih Japanaca, bilo teško zamisliti da će se zemlja ikada vratiti nuklearnoj energiji, ali "vrijeme liječi traume", dodao je.

"Šok iz 2011. bio je dubok i godinama je oblikovao stavove. S vremenom se rasprava pomaknula s emocija na procjenu koristi i rizika."

Sigurniji reaktori budućnosti

Veteran nuklearne industrije Keiji Matsunaga (59) lekcije naučene iz Fukushime provodi u praksi razvijajući sigurnije reaktore u Toshibi.

Sve nove elektrane koje bi se mogle graditi dizajnirane su da budu znatno sigurnije, ističe Matsunaga. Primjerice, zgrade u kojima su smješteni reaktori imale bi krovove ojačane čeličnim pločama i betonom koji mogu izdržati udar pada zrakoplova.

Elektrane bi također imale sigurnije sustave prirodne cirkulacije, uz ostale sustave, kako bi se reaktor održavao hladnim. To bi pomoglo da se izbjegne situacija poput one u Fukushimi, kada je gubitak funkcije hlađenja pridonio taljenju jezgri.

"Vjerujemo da se usvajanjem ovih mjera događaji poput onoga u Fukushimi mogu spriječiti", rekao je.

Premda Toshiba, koja je sada privatna tvrtka, ne objavljuje ciljanu zaradu svojeg odjela za nuklearnu energiju, drugi veliki igrač, Mitsubishi Heavy Industries, prošlog je tjedna rekao za Reuters da će prodaja njegova odjela za nuklearnu energiju iduće godine dosegnuti rekordnih 400 milijardi jena (2,5 milijardi američkih dolara), što je cilj koji nisu očekivali ostvariti prije 2030. godine.