KUVAJT je počeo smanjivati proizvodnju na nekim naftnim poljima jer su mu skladišta gotovo puna, što je znak šire krize koja prijeti globalnom tržištu. Zemlja, jedna od osnivačica OPEC-a, razmatra i daljnje ograničavanje proizvodnje i rada rafinerija na razinu potrebnu isključivo za pokrivanje domaće potrošnje, a odluka se očekuje idućih dana, pišu The Wall Street Journal.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Bušotine pred zatvaranjem

Podatkovna tvrtka Kpler potvrdila je naznake da je Kuvajt počeo smanjivati proizvodnju te dodala kako će zemlja morati uvesti još veća smanjenja jer bi se skladišta u suprotnom mogla popuniti za otprilike 12 dana.

Zatvaranje naftnih bušotina riskira dugoročno oštećenje tlaka u ležištu i nosi visoke troškove ponovnog pokretanja, zbog čega je to obično krajnja mjera. Ponovno pokretanje proizvodnje može potrajati danima ili čak tjednima, ovisno o samom ležištu.

Cijene nafte snažno rastu

Cijene nafte skočile su od početka sukoba, a globalni referentni Brent kreće se oko 89 dolara po barelu, što je rast s otprilike 72 dolara prošlog tjedna. Ako idućih dana više naftnih polja bude prisiljeno na obustavu rada, sama količina zaustavljene proizvodnje vjerojatno će potaknuti novi skok cijena, a neki analitičari očekuju da će Brent prijeći granicu od 100 dolara po barelu.

"Skladišni kapaciteti na Bliskom istoku su ograničeni i jedino rješenje da se izbjegne prelijevanje jest smanjenje proizvodnje", rekao je Staunovo. "Što tjesnac dulje ostane zatvoren, to će na tržištu nedostajati više sirove nafte i derivata, što će dovesti do viših cijena."

Problem se širi regijom

Zbog sukoba s Iranom paraliziran je brodski promet kroz Hormuški tjesnac, ključnu točku kroz koju prolazi otprilike petina globalne opskrbe naftom. Najveći proizvođači u regiji sada su u utrci s vremenom jer se i velika skladišta u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima brzo pune.

Prema Kpleru, očekuje se da će obje zemlje dosegnuti svoje limite za manje od tri tjedna. Jednom kada se skladišta popune, što se u industriji naziva "tank tops", proizvođači se suočavaju s tehnički i politički skupom obustavom proizvodnje.

Ograničena rješenja

Zaljevske države, uključujući Saudijsku Arabiju, UAE, Kuvajt i Katar, uvelike se oslanjaju na goleme komplekse spremnika na izvoznim terminalima. Ti objekti služe kao ključni međuspremnici u koje se sirova nafta i derivati slijevaju s polja.

Ondje se nafta miješa prema strogim ugovornim specifikacijama prije utovara na brodove za kupce diljem svijeta. Kada su izvozni putevi poput Hormuškog tjesnaca blokirani, proizvođači mogu privremeno nastaviti s radom upumpavajući naftu u te spremnike.

Saudijska Arabija ima znatno veći skladišni kapacitet i može zaobići Hormuški tjesnac putem naftovoda, ali samo do određene mjere, jer ima i daleko veću proizvodnju i izvoz, napisao je u bilješci ovog tjedna Antoine Halff, suosnivač tvrtke za podatke Kayrros.