DOK SE AMERIČKE snage gomilaju na Bliskom istoku, Iran se suočava s prijetnjom velikih napada najmoćnije vojske na svijetu. Potencijalne mete uključuju političko vodstvo, vojsku, nuklearna postrojenja i ključnu infrastrukturu Islamske Republike, piše Associated Press (AP).

Iran nema ni približno iste vojne kapacitete kao Sjedinjene Države, a dodatno je oslabljen nakon prošlogodišnjeg rata s Izraelom i nedavnih protuvladinih prosvjeda. Ipak, i dalje može nanijeti ozbiljnu štetu američkim snagama i saveznicima te bi se mogao odlučiti na takav potez ako procijeni da je opstanak režima ugrožen.

Iran i dalje raspolaže raketama

Iako je u lipnju prošle godine pretrpio velike gubitke, Iran prema procjenama Izraela i dalje ima stotine projektila sposobnih pogoditi izraelski teritorij. Uz to raspolaže znatno većim arsenalom projektila kraćeg dometa koji mogu dosegnuti američke baze u zaljevskim državama i pomorske snage SAD-a, kojima bi se uskoro trebao pridružiti i drugi nosač zrakoplova.

Teheran je ranije prijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute za svjetsku trgovinu naftom, te je prošlog tjedna tijekom vojnih vježbi tvrdio da ga je djelomično blokirao.

Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei upozorio je da Iran može potopiti američke ratne brodove, dok su visoki dužnosnici poručili da bi američki napad izazvao regionalni rat. Iranski veleposlanik pri UN-u Amir Saeid Iravani izjavio je da bi "sve baze, objekti i sredstva neprijateljskih snaga u regiji" bili legitimne mete.

Posljedice prošlogodišnjeg rata

Tijekom 12-dnevnog rata u lipnju Izrael je izveo snažne napade na iranske dalekometne raketne arsenale, vojni vrh i nuklearni program. Sjedinjene Države pogodile su glavna iranska nuklearna postrojenja, a predsjednik Donald Trump tada je izjavio da su postrojenja uništena.

Kolika je stvarna šteta i što je u međuvremenu obnovljeno i dalje nije poznato. Iran je nastavio raketne napade i napade dronovima na Izrael sve do prekida vatre, pritom sve češće probijajući izraelsku protuzračnu obranu.

"Arsenal projektila kraćeg dometa ostao je uglavnom netaknut", smatra Danny Citrinowicz, stručnjak za Iran pri izraelskom Institutu za studije nacionalne sigurnosti. To bi Teheran moglo potaknuti da uzvrati protiv desetaka tisuća američkih vojnika stacioniranih u Kataru, Saudijskoj Arabiji, Jordanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i drugim državama.

Mogućnost djelovanja izvan regije

"Iran je možda slab, ali i dalje ima načine nanijeti stvarnu bol Sjedinjenim Državama, i više motiva nego prije. Iranski dužnosnici smatraju da Trumpu moraju zadati barem simboličan udarac, inače će trajno biti izloženi prijetnji", naveo je Nate Swanson, voditelj projekta Iran Strategy pri Atlantic Councilu.

Iran je 2020. lansirao projektile na američku bazu u Iraku nakon ubojstva svog najvišeg generala, a krajem prošlogodišnjeg rata ciljao je i bazu u Kataru. Ti su napadi izazvali materijalnu štetu, ali bez poginulih, jer su sustavi ranog upozorenja i proturaketna obrana bili aktivirani.

Iran bi mogao djelovati i izvan regije. Optuživan je da koristi kriminalne skupine i naoružane organizacije za planiranje ili izvođenje napada diljem svijeta, uključujući mete povezane s izraelskim i židovskim zajednicama te iranskim disidentima.

Smrt Hamneija ne bi značila kraj Islamske Republike

Izraelski napadi prošle godine ubili su nekoliko visokih generala i nuklearnih znanstvenika, otkrivši ranjivosti sustava. Trump je u jednom trenutku izjavio da SAD zna gdje se Hamnei skriva, nazvavši ga "lakom metom".

Nakon nedavnog uhićenja venezuelanskog čelnika Nicolása Madura, Trump bi mogao razmotriti udare usmjerene na rušenje iranske šijitske teokracije, za koju je nedavno rekao da bi njezin pad "bio najbolja stvar koja se može dogoditi".

Stručnjaci upozoravaju da smrt 86-godišnjeg Hamneija, koji Iran vodi više od tri desetljeća, sama po sebi ne bi značila kraj Islamske Republike. Vlast bi se mogla prenijeti na uži krug suradnika ili na Revolucionarnu gardu, vjerojatno putem privremenog kolektivnog vodstva.

Rizik od šireg rata

Američki saveznici očito su zabrinuti zbog mogućnosti regionalnog rata, a premijer Benjamin Netanyahu najavio je snažan odgovor na svaki iranski napad na Izrael.

Arapske zaljevske države dugo gledaju na Iran s nepovjerenjem i oslanjaju se na Sjedinjene Države u pogledu obrane, ali ne žele biti uvučene u rat. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, u kojima su stacionirane tisuće američkih vojnika, poručili su da neće dopustiti korištenje svog zračnog prostora.

Jedan diplomat iz arapskih zaljevskih država potvrdio je da regionalni čelnici razgovaraju s Iranom i Sjedinjenim Državama kako bi spriječili rat, upozorivši da bi on mogao imati ozbiljne posljedice, uključujući skok cijena nafte. Diplomat je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti zatvorenih pregovora.

Iran ima i vlastite saveznike, među njima hutiste u Jemenu, naoružane skupine u Iraku, Hezbolah u Libanonu i Hamas na palestinskim teritorijima. No njegova samoproglašena Os otpora pretrpjela je velike gubitke u sukobima koji su zahvatili regiju nakon Hamasova napada iz Gaze u listopadu 2023. godine.

Hormuški tjesnac i tržište nafte

Oko petine svjetske trgovine naftom prolazi kroz Hormuški tjesnac uz iransku obalu. Američka mornarica obvezala se održavati plovni put otvorenim, ali iranski napadi mogli bi poremetiti promet, kao što su to posljednjih godina činili hutisti u Crvenom moru.

Iako iranski dužnosnici trenutačno ne prijete izravno zatvaranjem tjesnaca, prošlotjedne vojne vježbe pokazale su da je ta ruta ranjiva u slučaju rata. U dometu bi bila i druga ključna naftna infrastruktura. Napadi 2019. prepolovili su proizvodnju Saudijske Arabije. Odgovornost su preuzeli hutisti, no američki dužnosnici kasnije su optužili Iran.

Nuklearni program pod povećalom

Nakon što je isprva prijetio vojnom akcijom zbog iranskog gušenja prosvjeda, Trump je fokus prebacio na nuklearni program, upozorivši da će se dogoditi "loše stvari" ako Iran ne pristane na sporazum. Nova runda neizravnih pregovora održava se danas u Ženevi.

Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopski, dok SAD i druge zemlje dugo sumnjaju da Teheran želi razviti nuklearno oružje. Nakon što je Trump povukao SAD iz sporazuma iz 2015., Iran je ubrzao obogaćivanje uranija i stvorio zalihe materijala blizu razine potrebne za izradu oružja.

Glavna postrojenja pogođena su američkim i izraelskim napadima, pri čemu je nadzemna infrastruktura znatno oštećena. No nije jasno je li obogaćeni uranij premješten prije napada ili skriven pod zemljom. Iran tvrdi da od tada ne obogaćuje uranij, ali je istodobno zabranio inspekcije.

Stručnjaci procjenjuju da je Iran još uvijek daleko od operativnog nuklearnog oružja, no u slučaju opsežnih udara radioaktivni materijal mogao bi predstavljati dodatni rizik.