OPORBENI saborski zastupnici upozorili su danas na konstantne dugove u zdravstvu koji predstavljaju rizik za državni proračun, problem koji je apostrofirala i državna revizija u izvješću o reviziji izvršenja državnog proračuna za 2024. godinu.

"Državna revizija potvrdila je da se u zdravstvo ulaže sve više novca, da transferi prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) rastu, a u zdravstvu nema nikakvog napretka, dugovi bolnica i dalje se saniraju iz proračuna, a liste čekanja i dalje su preduge", kazao je Dalibor Paus (IDS) u raspravi o reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2024. godinu za koji je Državni ured za reviziju dao uvjetno mišljenje.

Na isto je upozorio i Boris Lalovac (SDP), koji navodi da se problem dugova u zdravstvu ponavlja iz godine u godinu, ustvrdivši kako to više nije problem političke prirode, već strukturni problem. "Revizija pokazuje da zdravstvo nije na umoru, nego da je umrlo.

HDZ-ovac: To je realnost s kojom se suočavamo

To je mrtvac koji se s vremena na vrijeme podgrijava, sustav se puni novcem, a ne znamo kamo on odlazi", dodala je Anka Mrak Taritaš (GLAS). Marijana Puljak (Centar) ustvrdila je da će se vjerojatno i ubuduće raspravljati o novim dugovima "ove jedne crne rupe".

Miro Totgergeli (HDZ) potvrdio je da je revizija ponovno skrenula pozornost na transfere prema HZZO-u radi podmirivanja obveza bolnica i na financijsku održivost zdravstvenog sustava, istaknuvši da je riječ o izazovu koji se ponavlja iz godine u godinu.

"To je realnost s kojom se suočavamo, osobito u uvjetima rasta cijena lijekova i medicinske opreme, no jednako je realno da država kontinuirano intervenira kako bi osigurala stabilnost sustava i dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima", kazao je Totgergeli.

"Inkluzivni dodatak mogao bi biti jedan od fiskalnih rizika"

Predstavljajući izvješće, zamjenica glavnog državnog revizora Nediljka Rogošić kazala je da, iako se poduzimaju napori da se smanje obveze u zdravstvenom sustavu, za sada nema velikih pomaka. Podatak iz rujna 2025. pokazuje da obveze zdravstvenog sustava iznose približno 1,9 milijardi eura, od čega se oko 900 milijuna odnosi na obveze prema HZZO-u, navela je.

Osim dugova u zdravstvu, Rogošić je kao fiskalni rizik za državni proračun izdvojila i sudske sporove čija je vrijednost krajem 2024. iznosila približno 1,8 milijardi eura. "To je značajan fiskalni rizik jer se uz to vezuju i kamate koje mogu imati značajan utjecaj na proračun", kazala je.

Dodala je da je osnovano međuresorno povjerenstvo koje je analiziralo sudske sporove te se očekuju konkretni zaključci kako bi se ti rizici sveli na najmanju moguću mjeru. Na upit Darija Zurovca (DZ-NL), Rogošić je odgovorila da bi isplate za inkluzivni dodatak mogle biti jedan od fiskalnih rizika.

Benčić ukazala na rizik troškova arbitražnog postupka Ina-Mol

"Taj iznos je vrlo bitno dobro planirati jer to može biti jedan od fiskalnih rizika. Ukoliko se dogodi da sredstva nisu u dovoljnom iznosu osigurana, treba u okviru proračuna i rebalansa realno utvrditi potrebe i način financiranja", rekla je.

Sandra Benčić (Možemo!) ukazala je i na rizik troškova arbitražnog postupka Ina-Mol, za koji je u proračunu za 2025. planiran rashod od 241 milijun eura. "Arbitražne postupke u budućnosti možemo izbjeći tako da izađemo iz Energetske povelje", smatra.

Odgovarajući Borisu Piližoti (SDP) koje su nepravilnosti utjecale na uvjetno mišljenje, Rogošić je kazala da su uglavnom vezane uz prijenos sredstava iz prethodne i u sljedeću godinu te raspoređivanje pojedinih prihoda i primitaka od zaduživanja u nepripadajuće izvore financiranja.

"Nije bilo improvizacije niti populizma, već čista odgovornost prema našim građanima"

Revizijom za 2024. također je provjereno je li Ministarstvo financija postupilo prema nalozima i preporukama danima u prošlim revizijama te je utvrđeno da je od 27 danih naloga i preporuka provedeno gotovo 41 posto, djelomično provedeno 26 posto, a u postupku provedbe 33 posto danih naloga i preporuka.

Rogošić je istaknula da je stopa provedenih naloga u Hrvatskoj na visokoj razini u odnosu na druge zemlje, prosječna stopa iznosi oko 60 do 65 posto, a kod nekih subjekata je na razini od 73 posto. Josip Borić (HDZ) naglasio je da su javne financije u 2024. godini, unatoč zahtjevnim okolnostima, bile stabilne i pod kontrolom.

Kaže da je zaštićen standard građana, osigurana socijalna sigurnost te nastavljeni razvojni projekti. "Nije bilo improvizacije niti populizma, već čista odgovornost prema našim građanima", ustvrdio je. Samom radu Državnog ureda za reviziju upućene su pohvale i od vladajućih i od oporbe.