NA SASTANKU ministara vanjskih poslova država članica EU-a u ponedjeljak nije bilo suglasnosti o 20. paketu sankcija, što je poruka koju nisu htjeli poslati uoči 4. obljetnice od početka ruske agresije na Ukrajinu, izjavila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

 “Nažalost, nismo postigli dogovor o 20. paketu sankcija. To je korak natrag i poruka koju danas nismo htjeli poslati”, rekla je Kallas nakon završetka ministarskog sastanka.

Dvadeseti paket sankcija protiv Rusije kao i zajam Ukrajini od 90 milijardi eura blokiraju Mađarska i Slovačka. Te dvije zemlje traže da Ukrajina odmah popravi oštećeni naftovod Družba kako bi se tranzit nafte prema njihovim rafinerijama što prije nastavio. Naftovod je oštećen 27. siječnja u ruskom napadu dronovima.

Kallas je rekla da će se rad na usvajanju sankcija nastaviti. Istaknula je da se mora odustati od pristupa da se od Ukrajine traži da preda svoj teritorij i da se počne od Rusije tražiti ono što mora učiniti da bi se došlo do pravednog i trajnog mira. “Ukrajina nije prepreka za mir, Rusija jest”, rekla je.

“Ne možemo na ruske maksimalističke zahtjeve odgovarati minimalističkim odgovorom”, rekla je šefica europske diplomacije, dodajući da Europa traži da Rusija poštuje granice, prestane sa sabotažama, plati ratnu odštetu i vrati otetu ukrajinsku djecu.

Kallas je rekla da se ova situacija sa sankcijama ponavlja, da je toga bilo i ranije, ali se na kraju uspjelo usvojiti 19 paketa sankcija.

Traži pritisak na Rusiju, a ne na Ukrajinu

“Radimo na različitim razinama s mađarskim i slovačkim kolegama kako bismo usvojili i ovaj paket. Žao mi je što danas nismo postigli dogovor uoči sutrašnje tužne obljetnice početka rata. Moramo poslati snažne signale da nastavljamo pomagati Ukrajini, ali i vršiti pritisak na Rusiju kako bi ovaj rat prestao”, rekla je.

 Nekoliko ministara vanjskih poslova u ponedjeljak je reklo da mađarski premijer Viktor Orban ponovnom blokadom Ukrajine vodi predizbornu kampanju uoči ključnih izbora 12. travnja, na kojima bi prema anketama mogao izgubiti vlasti nakon 16 godina. Orban optužuje  EU da vodi proratnu politiku, a sebe predstavlja borcem za mir tražeći od Ukrajine da pristane na ruske uvjete.

“Jako mi je teško zamisliti s obzirom na mađarsku povijest da bi nepomaganje narodu Ukrajine moglo donijeti ikakve bodove na izborima”, rekla je Kallas, ograđujući se da ne zna kakvo je političko ozračje u Mađarskoj.

Na pitanje tko je kriv što naftovod nije popravljen, Kallas je rekla da je to isključivo Rusija.

“Rusija je kriva jer je bombardirala ne samo naftovod nego i 80 posto ukrajinske energetske infrastrukture. Ne mogu kriviti Ukrajince što daju prioritet popravku energetske infrastrukture koja im je potrebna, što daju prioritet vlastitom narodu, ljudima kojima su struja i grijanje potrebni na temperaturi od minus 25 stupnjeva, pred popravkom naftovoda kojim se dostavlja jeftina ruska nafta drugim zemljama”, rekla je Kallas.

Ne isključuje korištenje zamrznute ruske imovine

Kallas nije isključila ni korištenje ruske zamrznute imovine ako Mađarska nastavi s blokadom zajma Ukrajini od 90 milijardi eura.

“Zajam od 90 milijardi dogovoren je na Europskom vijeću i tražimo da se poštuje taj dogovor. Ako to ne uspije uvijek se možemo vratiti korištenju ruske zamrznute imovine”, rekla je Kallas.

Na samitu u prosincu, prva opcija za pomoć Ukrajini bila je da se koriste zamrznuta sredstva ruske središnje banke, ali zbog snažnog protivljenja Belgije u kojoj se većina te imovine nalazi i uz prešutnu potporu još nekih država članica to rješenje nije prošlo.

Umjesto toga, dogovorena je rezervna varijanta o beskamatnom zajmu Ukrajini za koju također nije bilo konsenzusa pa se stoga koristio mehanizam pojačane suradnje u kojem sudjeluju 24 države članice.

Mađarska, Slovačka i Češka su se izuzele i neće sudjelovati u troškovima otplate kredita. Ipak je i za to rješenje potrebna suglasnost svih država članica jer je riječ o europskom proračunu koji je jamac za kredit.