TALIBANSKA vlada u Afganistanu uvela je novi kazneni zakonik koji muškarcima dopušta da tuku svoje žene sve dok im ne slome kosti ili nanesu otvorene rane. Zakonik također zabranjuje ženama bijeg od nasilja i čini pravdu strukturno nedostižnom.

Uvid u dokument od 60 stranica, koji je potpisao vrhovni vođa talibana Hibatullah Akhundzada i koji je distribuiran sudovima diljem zemlje, klasificira premlaćivanje supružnika kao "ta'zir", odnosno diskrecijsku kaznu, a ne kao kazneno djelo, piše The Telegraph.

Legalizacija obiteljskog nasilja

Prema novom zakonu, muž smije udarati svoju ženu i djecu pod uvjetom da nasilje ne rezultira vidljivim prijelomima kostiju ili otvorenim ranama. Čak i u slučajevima teških ozljeda, maksimalna kazna iznosi 15 dana zatvora. Međutim, zakon je osmišljen tako da se taj prag gotovo nikada ne dosegne.

Da bi podnijela prijavu, žena mora osobno pokazati svoje ozljede muškom sucu, pri čemu mora biti potpuno pokrivena i u pratnji muškog skrbnika. U većini slučajeva obiteljskog nasilja, taj skrbnik je upravo muž koji je počinio nasilje. Zakonik ne sadrži odredbe koje bi zabranjivale fizičko, psihološko ili seksualno nasilje nad ženama.

Bijeg od nasilnika je kazneno djelo

Za žene koje pokušaju pobjeći, zakon predviđa dodatne prepreke. Članak 34. navodi da se žena koja ode u roditeljski dom bez dopuštenja supruga - čak i ako bježi od nasilja - suočava s kaznom do tri mjeseca zatvora. Ista kazna prijeti i članovima obitelji koji joj pruže utočište.

Time se poništava pravni okvir uspostavljen za vrijeme prethodne afganistanske vlade, uključujući zakon iz 2009. koji je kriminalizirao prisilni brak, silovanje i rodno uvjetovano nasilje te propisivao kazne od tri mjeseca do jedne godine za obiteljsko zlostavljanje.

"Živimo u strahu i tišini"

Bivša studentica iz Herata, Narges, izjavila je za The Telegraph kako se osjeća napušteno. "Svijet nam je oduvijek pokazivao svoje nepravedno lice. Nemam osjećaj da živim, a isto osjećaju i svi koje poznajem", rekla je.

"Naš život je više poput neprestanog otpora svemu oko nas. Nitko nas ne vidi. Nikome nije stalo do nas. Ovaj novi zakon nije samo zakon, on naša tijela pretvara u poligon za njihovu kontrolu. Našu bol nitko ne bi vidio sve dok nam ne slome kosti. Oni ozakonjuju strah. Živimo u strahu i tišini", dodala je.

Kažnjavanje kritike i misli

Talibani su također proglasili raspravu o kaznenom zakoniku kaznenim djelom. Novi zakon kriminalizira i kritičko mišljenje. Kritiziranje bilo koje odredbe talibanskog vodstva, uključujući zabranu obrazovanja za djevojčice, smatra se kaznenim djelom.

Prema članku 23., vrijeđanje talibanskih vođa kažnjava se s 20 udaraca bičem i šest mjeseci zatvora. Svaki Afganistanac koji svjedoči oporbenim aktivnostima, a ne prijavi ih vlastima, suočava se s dvije godine zatvora.

Sustav temeljen na klasama i diskriminaciji

Zakonik dijeli afganistansko društvo na četiri formalna sloja: vjerske učenjake, elite, srednju i nižu klasu. Kazna za isto kazneno djelo ovisi o klasi počinitelja: učenjaka se savjetuje, elitu se poziva na sud, pripadnik srednje klase dobiva zatvorsku kaznu, a pripadnik radničke klase zatvor i tjelesnu kaznu.

Zakonik također izričito razlikuje "slobodne" građane i "robove". Vjerske manjine, poput šijitskih muslimana, označene su kao "otpadnici". Učiteljima je dopušteno tući djecu, a prekomjernim se smatraju samo najteže ozljede. Očevima je dopušteno fizički kažnjavati sinove starije od 10 godina, što zakonik tumači kao djelovanje u interesu djeteta.

Širi kontekst represije

Otkako su se vratili na vlast u kolovozu 2021., talibani sustavno ograničavaju prava žena. Zabranjeno im je pokazivanje lica u javnosti, vožnja automobila i razgovor s muškarcima koji im nisu u srodstvu. Naređeno im je da ne govore glasno čak ni u svojim domovima.

U izvješću UN-a iz srpnja 2024. navodi se da talibansko ministarstvo za promicanje vrlina i sprječavanje poroka doprinosi klimi straha. Ipak, posljednjih mjeseci pojavljuju se naznake neslaganja unutar talibanskih redova dok se pokušavaju transformirati iz gerilske sile u funkcionalnu vlast.