JAPAN je predstavio planove za ulaganja u američke projekte nafte, plina i ključnih minerala u vrijednosti od oko 36 milijardi dolara, što predstavlja prvi val sporazuma dogovorenih s administracijom Donalda Trumpa. Američki predsjednik i japanska premijerka Sanae Takaichi najavili su tri projekta s ciljem jačanja ekonomske sigurnosti obiju zemalja i smanjenja ovisnosti o Kini, piše The Guardian.

Najveća plinska elektrana u povijesti SAD-a

Među najavljenim projektima je i elektrana u Portsmouthu u Ohiju, koju je Trumpova administracija opisala kao najveće postrojenje za proizvodnju električne energije na prirodni plin u povijesti SAD-a. Većina početnih ulaganja bit će usmjerena upravo u tu elektranu, koja će godišnje proizvoditi 9.2 gigavata električne energije, a njome će upravljati SB Energy, podružnica japanskog konglomerata SoftBank Group.

Bijela kuća je priopćila da će Japan također investirati u terminal za izvoz sirove nafte u dubokim vodama blizu obale Teksasa te u pogon za proizvodnju sintetičkih industrijskih dijamanata.

Ovi projekti su prvi dio od ukupno 550 milijardi dolara koje se Japan obvezao uložiti prema trgovinskom sporazumu sklopljenom sa SAD-om prošle godine. Zauzvrat, Trump je pristao smanjiti američke carine na japanski izvoz, uključujući automobile.

"Ovi projekti su toliko golemi da ne bi bili mogući bez jedne vrlo posebne riječi - carine", ustvrdio je Trump. Njegova kontroverzna trgovinska strategija izazvala je zabrinutost među ekonomistima u SAD-u, koji su upozorili na rizik od pogoršanja inflacije.

Strateški odgovor na kinesku dominaciju

Pogon za proizvodnju industrijskih dijamanata u Georgiji, vrijedan oko 600 milijuna dolara, osmišljen je kako bi Sjedinjenim Državama osigurao samodostatnost u proizvodnji sintetičkog dijamantnog praha. Riječ je o ključnom materijalu za naprednu proizvodnju i poluvodiče. Projekt će "okončati našu nerazumnu ovisnost o stranim izvorima", rekao je Trump.

Kina kontrolira velik dio tržišta ključnih minerala, dominirajući svjetskim rudarstvom i preradom rijetkih zemnih metala koji su neophodni u nizu industrija, od rafiniranja nafte do proizvodnje automobila.

Peking se nije ustručavao iskoristiti tu dominaciju, namećući ograničenja na globalni uvoz svojih rijetkih zemnih metala, što je prošle godine bilo u središtu gospodarskog spora s Washingtonom. Iako su Trump i kineski vođa Xi Jinping u listopadu postigli dogovor koji je kratkoročno smanjio napetosti, američki dužnosnici opetovano su naglašavali potrebu smanjenja ovisnosti o Kini.

"Više se nećemo oslanjati na inozemnu opskrbu tim ključnim materijalom", izjavio je Howard Lutnick, Trumpov ministar trgovine, govoreći o planiranom projektu industrijskih dijamanata.

"Japan osigurava kapital, a infrastruktura se gradi u Sjedinjenim Državama. Struktura prihoda je takva da Japan ostvaruje povrat na investiciju, dok Amerika dobiva stratešku imovinu, proširene industrijske kapacitete i ojačanu energetsku dominaciju", dodao je Lutnick.

Napetosti na relaciji Tokio - Peking

Sporazum dolazi u vrijeme diplomatskih napetosti između Japana i Kine oko sigurnosti Tajvana. Iako premijerka Takaichi nije izravno spomenula Kinu, u izjavi je izrazila nadu da će ulaganja poboljšati japansku i američku ekonomsku sigurnost.

Peking je posljednjih mjeseci počeo ograničavati izvoz nekih rijetkih zemnih metala u Japan, usred spora s Tokijem oko Tajvana. Takaichi je u studenom 2025. razljutila kineske dužnosnike izjavom da bi se Japan mogao vojno uključiti u slučaju kineskog pokušaja invazije na taj samoupravni otok.

U međuvremenu, unatoč napetostima, Japan je u srijedu izvijestio da je njegov izvoz u siječnju porastao za gotovo 17%, djelomično potaknut naglim porastom izvoza u Kinu. "Naš golemi trgovinski sporazum s Japanom upravo je zaživio", objavio je Trump na društvenim mrežama.