VISOKI predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt izjavio je da će Ukrajina ubrzanim koracima napredovati na putu prema Europskoj uniji, ocijenivši kako bi bilo nužno da se taj proces proširi i na zapadni Balkan, ali je upozorio kako BiH opet može biti u problemima jer ne provodi reforme.

Schmidt je sudjelovao u Münchenu na sigurnosnoj konferenciji i bosanskohercegovačkim medijima istaknuo da je najvažniji rezultat tog skupa bila potvrda nastavka savezništva SAD-a, EU-a i NATO-a, što ima poseban značaj u naporima da se okonča rat u Ukrajini.

Europska perspektiva i zastoj reformi

Drugom važnom temom ocijenio je raspravu o procesu proširenja EU-a, pri čemu je potvrđena europska perspektiva Ukrajine, odnosno ubrzanje procesa njezina pristupanja.

Poručio je kako bi takva prilika morala postojati i za zapadni Balkan, uključujući i BiH, ali ta zemlja i dalje ima najviše problema sama sa sobom jer sada postoji potpuni zastoj u provedbi očekivanih i obećanih reformi.

"Nažalost, nisam mogao izvijestiti svoje sugovornike da je Bosna i Hercegovina ostvarila napredak. Nisam mogao objasniti zašto dva jednostavna zakona, potrebna za otvaranje pristupnih pregovora, još nisu usvojena u parlamentu BiH", kazao je Schmidt.

Ključni zakoni blokirani u parlamentu

Kako bi osigurala otvaranje pristupnih pregovora, BiH mora usvojiti zakon o sudovima i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), na što se čeka još od proljeća 2024. godine. Oba zakona su u različitim prijedlozima mjesecima u parlamentarnoj proceduri, no nema naznaka da bi uskoro mogli biti i usvojeni jer se parlamentarne stranke ne slažu u sadržaju.

Nema naznaka ni da bi BiH uskoro mogla imenovati glavnog pregovarača, a bez toga nema ni sazivanja prve međuvladine konferencije.

Schmidt je poručio da je vrijeme za priču prošlo i da međunarodna zajednica očekuje konkretne odluke bosanskohercegovačkih političara. Podsjetio je kako zbog političkih blokada BiH gubi oko tri milijarde eura koje bi mogla iskoristiti za jačanje gospodarstva.