AMERIČKI državni tajnik Marco Rubio uputio je Europi oštru poruku na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, pozvavši dugogodišnje saveznike na korjenitu promjenu vrijednosti ili u protivnom riskiraju da budu ostavljeni po strani. Iako je njegov govor bio umotan u prividnu toplinu i reference na zajedničku povijest, ispod površine se krila jasna ucjena koja odražava novu strategiju nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država, piše CNN.

Oštra poruka u prijateljskom tonu

Gromoglasan pljesak koji je Rubio dobio kada je rekao da je SAD "dijete" Europe i da će njihove sudbine uvijek biti povezane prikrio je njegovu pravu političku poruku. Bio je to pljesak olakšanja europske publike koja se pripremala za napad sličan onome koji je prošle godine izveo JD Vance. Međutim, Vanceove optužbe s prošlogodišnje konferencije - da Europa guši slobodu govora, demokraciju i da se suočava s civilizacijskim padom - sada su ugrađene u američku strategiju.

Sjedinjene Države su se spremne "obnoviti", ali samo u skladu sa svojim vrijednostima, rekao je Rubio, neumorno se pozivajući na povijesne veze Amerike s kontinentom. Te vrijednosti, kako je naveo, uključuju prihvaćanje kršćanstva i zajedničke kulturne baštine, zatvaranje granica i napuštanje politike borbe protiv klimatskih promjena. SAD želi vidjeti reformiranu Europu, poručio je saveznicima, i to ne samo u pogledu obrambenih proračuna, već korjenitu promjenu u sustavu vrijednosti kontinenta.

Iako je ustvrdio da Europa i SAD "pripadaju jedni drugima", poruka je bila jasna: promijenite se ili ćete biti ostavljeni. Time je Rubio europskim čelnicima liberalne struje poručio da je cijeli njihov svjetonazor pogrešan, ponavljajući riječi krajnje desnih populističkih protivnika koji bi ih mogli smijeniti na predstojećim izborima. 

Sudar svjetonazora

Govor najvišeg američkog diplomata nije ostavio prostora za argumente ključnih saveznika iznesene na istoj pozornici. Dan ranije, njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da kulturni ratovi pokreta MAGA nisu ratovi koje Europa treba voditi. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjednačio je teritorijalni suverenitet s pravom Francuza da sami nadziru dezinformacije i vlastitu demokraciju.

Dva sata nakon Rubija, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski strastveno je prikazao hitnu nevolju svoje zemlje, ključnu sigurnosnu krizu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Njegov četvrti nastup na konferenciji bio je zapanjujući podsjetnik na bezgraničnu sposobnost Ukrajine da preživi i prilagodi se ruskoj brutalnosti te je iznio najsnažniji argument za europsku vlastitu obrambenu strategiju. 

Zelenski unio dašak stvarnosti

Zelenski je podsjetio publiku da je svaka elektrana u Ukrajini pogođena te da je, prema ukrajinskim podacima, svaki kilometar koji je Rusija zauzela stajao 156 života. Govorio je na engleskom, tonom koji je sugerirao da ga manje brine hoće li uznemiriti američkog predsjednika Donalda Trumpa. Požalio se na duh mirovnog procesa koji vrši pritisak na Ukrajinu - žrtvu četverogodišnje invazije - da čini ustupke, umjesto na agresora Rusiju. Također je ismijao ono što je Moskva nazvala "duhom Anchoragea" - izraz osmišljen da sugerira da su Putin i Trump sklopili tajni dogovor kada su se sastali na Aljasci prošle godine.

Dok je Zelenski govorio, iza njega su se prikazivale snimke nove ukrajinske tehnologije koja uništava ruske bespilotne letjelice, unoseći dašak surove stvarnosti u političko teoretiziranje u dvorani. Njegov je nastup naglasio Rubijevu poantu: Europa se mora sabrati. Ipak, njegova bi publika vjerojatno radije preslikala energiju i odlučnost Ukrajine, a ne Mađarske.

Europa bez snage i novca

Sve u svemu, pozitivan prijem Rubijeva govora među europskim čelnicima odražavao je koliko je transatlantski odnos teško oštećen prošlogodišnjim previranjima oko Ukrajine i višemjesečnim sukobom oko Grenlanda. Danski teritorij nije spomenut u govoru, budući da pregovori o njegovoj sudbini sporo napreduju. Možda je izostanak krize koja je tjednima ranije zamalo razorila savez bio dovoljan dar. 

Rubio je Ukrajinu spomenuo samo jednom, tijekom odgovaranja na pitanja, kada je dao naslutiti da Trumpova administracija još uvijek ne zna želi li Rusija doista sklopiti mir. Time je proturječio svom šefu, predsjedniku Trumpu, koji je tvrdio da Putin želi dogovor i da bi Zelenski trebao popustiti.

Europa koja se predstavila u Münchenu nije ulijevala povjerenje. Činilo se da joj nedostaje novca za ostvarenje vlastitih ambicija te da je pritisnuta unutarnjim političkim skandalima i vodstvima kojima se bliži kraj. Svake godine u Münchenu se čuju europska obećanja da će učiniti više, ali unatoč najavama povećanja izdataka za obranu, promjene izostaju.

Neizvjesna budućnost

Na konferenciji sljedeće godine, britanski premijer Keir Starmer možda više neće biti na dužnosti, Macronovu Francusku očekuju predsjednički izbori, a Trump će se morati suočiti s izborima na sredini mandata. Bez obzira na ishod, transatlantske će svađe vjerojatno zaokupiti svu pažnju. Ukrajina se može samo nadati da će do tada doći do održivog i pravednog mira, no vjerojatnije je da će se morati boriti da se njezin glas čuje usred još jedne epizode kompleksnog i sve napetijeg odnosa Europe i Amerike.