NJEMAČKI kancelar Friedrich Merz ušao je u riskantan politički sukob s radnom snagom od oko 46 milijuna ljudi, piše Politico.

Njegova poruka, ukratko, glasi: prestanite biti lijeni.

Posljednjih tjedana Merz tvrdi kako Nijemci ne rade dovoljno i prečesto odlaze na bolovanje, što usporava gospodarski rast.

Takva poruka nije najmudriji politički potez u ključnoj godini regionalnih izbora, čak ni u zemlji čija se tradicionalna slika o sebi temelji na marljivosti i napornom radu kao moralnim imperativima, navodi Politico.

Merzov poziv na više rada dolazi u trenutku dok se bori oživjeti dugotrajno stagnirajuće njemačko gospodarstvo i promicati tržišne politike za jačanje konkurentnosti, dijelom i rješavanjem manjka kvalificirane radne snage u zemlji i diljem EU.

"Moramo raditi više"

No, poruka stiže i u politički osjetljivom trenutku uoči niza pokrajinskih izbora koji se smatraju ključnim testom nacionalnog raspoloženja, dok se njegova konzervativna stranka bori protiv rastuće krajnje desnice, piše Politico.

Unatoč tome, kancelar nije odustao od gotovo prijekornog tona prema sunarodnjacima.

"Ukupna produktivnost našeg nacionalnog gospodarstva nije dovoljno visoka", rekao je Merz u nedavnom govoru predstavnicima industrije u istočnoj Njemačkoj, ističući rad s nepunim radnim vremenom kao problem. "Da budem još izravniji: ravnoteža između poslovnog i privatnog života i četverodnevni radni tjedan neće biti dovoljni za održavanje sadašnje razine blagostanja naše zemlje. Zbog toga moramo raditi više."

Tijekom nedavnog predizbornog skupa u jugozapadnoj pokrajini Baden-Württemberg, gdje konzervativci uoči izbora 8. ožujka vode za jednoznamenkasti postotak, Merz je ponovio svoj stav. Osudio je broj dana bolovanja koje zaposleni Nijemci u prosjeku koriste - gotovo tri tjedna godišnje, što je, kako je rekao, znatno iznad prosjeka EU.

"Je li to doista ispravno? Je li to doista nužno?", upitao je Merz, stišćući šaku. "Možemo li razgovarati o tome kako stvoriti bolje poticaje da ljudi rade umjesto da idu na bolovanje kad su bolesni?" Dodao je: "U ovoj Saveznoj Republici Njemačkoj moramo zajedno ostvariti veći gospodarski učinak nego što ga trenutno imamo."

Sad mu se rugaju na društvenim mrežama

Prema nedavnim podacima državnog statističkog ureda, Nijemci su po prosječnom broju tjednih radnih sati pri samom dnu Europske unije - treći odostraga.

Velik dio razloga leži u činjenici da je udio njemačkih radnika koji rade na nepuno radno vrijeme na rekordno visokoj razini. Merzovi konzervativci nedavno su predložili mjeru za povećanje ukupnog broja radnih sati ukidanjem "zakonskog prava" na nepuno radno vrijeme, osim ako zaposlenik nema poseban razlog, poput skrbi o djeci ili daljnjeg obrazovanja.

Prijedlog - naslovljen "Nema zakonskog prava na životni stil na pola radnog vremena" - razljutio je mnoge Nijemce svojim pokroviteljskim tonom. Posebno su se pogođenima osjetile mnoge Njemice, koje znatno češće od muškaraca rade na nepuno radno vrijeme.

"Ovo nije životni stil koji sam ja odabrala", rekla je za njemačku javnu televiziju jedna žena iz Porajnja-Falačke, zapadne pokrajine u kojoj se izbori održavaju 22. ožujka, objašnjavajući da se brine o sinu i majci.

Merzove izjave o nepunom radnom vremenu i bolovanjima također su postale predmetom općeg ismijavanja na društvenim mrežama, gdje su Nijemci frazu "životni stil na pola radnog vremena" pretvorili u brojne popularne memeove.

"Još mogu raditi!", čuje se glas u jednom viralnom videu koji prikazuje scenu iz komedije "Monty Python i Sveti gral" iz 1975., u kojoj vitez koji je upravo izgubio udove u borbi izjavljuje da se i dalje želi boriti. "Samo mi pošaljite mail!", nastavlja glas. "Dajte mi nešto za ispisati!"

Politička šteta za Merza i njegove konzervativce čini se značajnom. Dvije trećine Nijemaca protivi se prijedlogu njegove Kršćansko-demokratske unije (CDU) da se oteža rad na nepuno radno vrijeme, prema referentnoj anketi ARD-DeutschlandTrend. Još važnije za Merza, njegovi konzervativci gube potporu na svom ključnom pitanju: gospodarstvu.

Samo 31 posto ispitanih Nijemaca vjeruje da kancelarovi konzervativci mogu poboljšati gospodarstvo. To je i dalje više od drugih stranaka, ali je za 6 postotnih bodova manje nego prošle godine, čime je izjednačena najniža ocjena povjerenja u CDU po pitanju gospodarstva ikad zabilježena.

Stoga nije iznenadilo kada je početkom ovog mjeseca Merzova stranka izbacila frazu "životni stil na pola radnog vremena" iz prijedloga o povećanju radnih sati koji će se razmatrati na stranačkoj konferenciji CDU-a krajem veljače.

Grčka kao uzor?

Na vrhu popisa zemalja s najviše odrađenih sati u EU nalazi se Grčka, zemlja čiji su narod mnogi njemački konzervativci prezirali kao lijen tijekom europske dužničke krize prije više od deset godina. Merz sada Grčku ističe kao svojevrsni model, iako njemačka produktivnost rada ostaje znatno viša.

Tijekom posjeta konzervativnog grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa Berlinu prošle godine, Merz je pohvalio Atenu zbog deregulacije tržišta rada, koja omogućuje šestodnevni radni tjedan.

"Svima u Njemačkoj koji misle da je strašno i nerazumno raditi 40 sati tjedno preporučujem... da pogledaju Grčku", rekao je Merz stojeći uz Mitsotakisa. "U tom pogledu svakako možemo nešto naučiti od Grčke."

No, s obzirom na snažan otpor takvim prijedlozima u Njemačkoj - i činjenicu da Merz vlada u koaliciji sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) lijevog centra, koja štiti postojeće radne propise - kancelar ima malo neposrednih rješenja za kronični nedostatak kvalificirane radne snage i stagnirajuću produktivnost.

Zapravo, Merzov neposredniji problem možda nije biračko tijelo koje izbjegava rad, već sve veći nedostatak radnih mjesta u industrijskom sektoru koji je dugo bio pokretač izvozno orijentiranog gospodarstva. Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj nedavno je premašila 3 milijuna i dosegnula najvišu razinu u 12 godina.

"Već smo donijeli mnoge mjere za pomoć gospodarstvu", objavio je Merz na platformi X nakon objave podataka. "Ali to nije dovoljno."