HRISTINA Jurčenko uložila je sav svoj trud u izgradnju života u Donbasu, na istoku Ukrajine, gdje je vodila popularni plesni studio. Danas kaže da bi sve to napustila za trajan mir. Ona je dio sve većeg broja Ukrajinaca koji, iscrpljeni ratom, razmatraju nekad nezamislivu opciju: predaju teritorija Rusiji u zamjenu za mir i čvrsta sigurnosna jamstva, piše The New York Times.

"Mir mi je najvažniji. Ako bi predaja Donbasa značila konačan kraj rata, bila bih spremna otići", izjavila je. Dodala je da bi takvu odluku podržala isključivo ako bi saveznici Ukrajini ponudili snažna jamstva za poslijeratnu sigurnost.

Galerija

Promjena u javnom mnijenju

Ovakav stav predstavlja značajan pomak za ukrajinsku javnost. Odricanje od teritorija koji Rusija nije uspjela vojno zauzeti dugo se smatralo neprihvatljivim. Međutim, ono što se nekad činilo nezamislivim, danas postaje opcija dok Kremlj ustraje na tome da će mirovni pregovori uz posredovanje SAD-a napredovati samo ako se Ukrajina povuče iz preostalog dijela Donbasa pod svojom kontrolom.

Budućnost te industrijske regije, koju je Ukrajina godinama utvrđivala i za čiju je obranu platila golemu cijenu u ljudskim životima, jedno je od najosjetljivijih pitanja u razgovorima koji se vode u Abu Dhabiju između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država.

Rastuću otvorenost prema teritorijalnim ustupcima potvrđuju i ankete. U svibnju 2022., dva mjeseca nakon što su ukrajinske snage odbile ruski napad na Kijev, istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju pokazalo je da 82 posto Ukrajinaca smatra kako se zemlja ni pod kojim uvjetima ne smije odreći teritorija. U najnovijoj anketi istog instituta, objavljenoj u ponedjeljak, 40 posto ispitanika izjavilo je da bi podržalo odricanje od Donbasa u zamjenu za sigurnosna jamstva.

Iako te dvije brojke nisu izravno usporedive jer ranije ankete nisu povezivale ustupke sa sigurnosnim jamstvima, nalaz se poklapa s drugim podacima koji ukazuju na sve veće prihvaćanje takvog rješenja.

Unatoč tome, većina Ukrajinaca i dalje se protivi predaji teritorija. Mnogi poručuju da su spremni nastaviti podnositi teškoće, uključujući i rusku kampanju uništavanja energetske infrastrukture usred oštre zime.

Dilema pred Zelenskim

Analitičari upozoravaju da bi odricanje od Donbasa moglo izazvati duboke podjele u ukrajinskom društvu. Takva odluka preoblikovala bi i nasljeđe predsjednika Volodimira Zelenskog - od ratnog vođe koji je obranio zemlju do onoga koji je dopustio rusku okupaciju teritorija na kojem trenutno živi oko 190.000 ljudi. Vjerojatno je da bi se mnogi od njih, poput vlasnice plesnog studija Jurčenko, preselili na područja pod kontrolom Ukrajine umjesto da žive pod ruskom vlašću.

U javnim istupima Zelenski i dalje tvrdi da se Ukrajina protivi jednostranom povlačenju, no povremeno je signalizirao i fleksibilnost, rekavši da obje strane moraju biti spremne na kompromis dok je zemlja pod pritiskom i na bojištu i za pregovaračkim stolom.

"Zelenski sluša svoj narod i neće to učiniti", smatra Jevhen Koljada, voditelj Koordinacijskog centra za pomoć, koji je sudjelovao u evakuaciji tisuća civila s prve crte bojišnice. Mihajlo Samus, direktor neovisne Mreže za istraživanje nove geopolitike u Kijevu, napominje da ukrajinski zakon zabranjuje ustupanje teritorija koji nije vojno okupiran.

Ključna su sigurnosna jamstva

Za one koji su spremni razmotriti predaju Donbasa, sigurnosna jamstva su presudna. Mnogi strahuju da bi se Rusija, ako bi se Ukrajina povukla bez čvrstih jamstava, jednostavno pregrupirala i iskoristila regiju za pokretanje novih napada na otvorene ravnice izvan utvrđenih gradova.

Ukrajincima sigurnosna jamstva moraju značiti "jamstvo da neće biti novog napada i da su partnerske zemlje odgovorne za to", objašnjava Oleh Saakian, politički analitičar i suosnivač think tanka Nacionalna platforma za otpornost i društvenu koheziju.

Zelenski je izrazio spremnost potpisati sporazume o sigurnosnim jamstvima s Europom i SAD-om. Dok su europske zemlje obećale stacionirati trupe u Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre, ostaje nejasno bi li pristale izravno se boriti protiv Rusije u obrani Ukrajine. Rusija se, u svakom slučaju, protivi planu o stacioniranju europskih snaga na ukrajinskom tlu.

Zelenski je također predložio stvaranje demilitarizirane zone povlačenjem ukrajinskih i ruskih trupa s crte bojišnice, no analitičari poput Samusa smatraju da ruski predsjednik slijedi vojni put i obećava zauzimanje regije silom ili pregovorima.

Saakian upozorava da odricanje od Donbasa možda ne bi bilo dovoljno da se Rusija odrekne rata. "Velika je zabluda misliti da bi sporazum s Rusijom o nekakvoj liniji razgraničenja mogao donijeti čak i privremeni mir", rekao je.

Što god se dogodilo, Hristina Jurčenko kaže da je mir najvažniji cilj. Ipak, i ona brine da čak ni tako veliki teritorijalni ustupak ne bi jamčio da Rusija neće ponovno napasti. "Kada bi Ukrajina predala Donbas, morali bismo se odseliti i graditi život iznova. Bila bi to teška žrtva, ali vrijedilo bi je podnijeti da se rat završi", rekla je. "No, tko mi može jamčiti da to neću morati ponoviti?"