SUOČEN s rastućim brojem žrtava u Ukrajini, Kremlj traži nove načine za popunu svojih snaga, dok istovremeno nastoji izbjeći politički riskantnu opću mobilizaciju, piše Kyiv Independent.

Potkraj prošle godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakone kojima se proširuje vojno novačenje, omogućuje regrutacija tijekom cijele godine i korištenje rezervista za čuvanje ključne infrastrukture. Istovremeno, primjetan je novi trend: raste udio etničkih Rusa među poginulima, kao i broj žrtava iz Moskve i Sankt Peterburga - gradova koje je Kremlj dugo pokušavao poštedjeti ratnih trauma.

"Kremlj ne bi mobilizirao ljude u najvećim gradovima jer se ondje mogu dogoditi revolucije. Ne žele uznemiravati stanovništvo niti im približiti ratnu svakodnevicu", rekao je za Kyiv Independent Ilja Ponomarev, bivši ruski zastupnik u egzilu.

Djelomična mobilizacija iz 2022. godine, prva nakon Drugog svjetskog rata, izazvala je prosvjede diljem zemlje i bijeg više od 261.000 muškaraca. Stoga se postavlja pitanje kako Rusija u 2026. godini pronalazi nove vojnike, a da pritom izbjegne opću mobilizaciju i rizik od masovnog nezadovoljstva.

Ugovori i prisila

Rusija se praktički oslanja na dvije vojske: ročnike i vojnike pod ugovorom. Ročnici su muškarci u dobi od 18 do 30 godina koji služe obvezni vojni rok od 12 mjeseci unutar ruskih granica i ne mogu biti poslani u inozemstvo. S druge strane, rat u Ukrajini vode vojnici po ugovoru - plaćeni dobrovoljci koji potpisuju ugovore i mogu biti raspoređeni u borbene zone.

Uspjeh Moskve na bojištu ovisi o sposobnosti da unovači više vojnika nego što ih izgubi. Trenutno gubi oko 30-35 tisuća vojnika mjesečno, dok Ukrajina taj broj ove godine namjerava povećati na 50 tisuća. U prosincu 2025. ruski su gubici po prvi put premašili broj novih vojnika. Tada je unovačeno 27.400 vojnika, dok je zabilježeno 33.200 poginulih i ranjenih. Prethodnih mjeseci omjer je bio povoljniji za Kremlj. U studenom 2025. gubici su iznosili oko 31.000, a unovačeno je više od 33.300 ljudi, dok je u listopadu izgubljeno 31.500 vojnika naspram 35.600 novih.

"Zbog manjka ljudstva Kremlj se okreće još jednom izvoru - rezervistima", kaže Ponomarev. "Novi zakon je jasan znak tog problema."

Putin je u prosincu 2025. odobrio angažiranje rezervista - onih koji su već odslužili obvezni vojni rok - za zaštitu ključne infrastrukture. Službeno, oni neće ići na bojište. U praksi se, međutim, očekuje da će Kremlj vršiti pritisak na rezerviste da potpišu ugovore kako bi ih potom tiho prebacio u borbene postrojbe. "Naravno da će ih pokušati uvjeriti. Služit će se trikovima, nuditi poticaje ili ih jednostavno obmanjivati kako bi što više ljudi poslali na prvu crtu bojišnice", rekao je Ponomarev.

Kremlj je nudio i izdašne bonuse za potpisivanje ugovora, koji su, prema podacima ukrajinske obavještajne službe (HUR) iz studenog 2025., dosezali do 2.6 milijuna rubalja (34.000 dolara) u Kursku i 2.3 milijuna (30.165 dolara) u Moskvi. No, ruski ratni proračun nije neiscrpan.

"Vjerujem da će se vlasti zbog proračunske krize i manjka sredstava za velika plaćanja sve više oslanjati na prijevaru i prisilu", rekla je za Kyiv Independent Maria Vyushkova, istraživačica koja prati ratne žrtve. "Ročnici, rezervisti, pa čak i osobe suočene s kaznenim prijavama bit će prisiljene potpisati vojne ugovore, u nekim slučajevima i prije početka suđenja."

HUR navodi da je Rusija sustavno proširivala takozvane "posebne kontingente" za popunjavanje vojske. U 2025. godini ta je kategorija proširena i, osim zatvorenika i osoba pod istragom, sada uključuje i pojedince s nepodmirenim dugovima, uključujući i neplaćene kredite.

Strani borci

Rusija je pojačala i novačenje stranih državljana i time otvorila još jedan kanal za popunjavanje redova bez pribjegavanja masovnoj mobilizaciji. Prema HUR-u, Rusija aktivno regrutira strance, posebno iz "prijateljskih" zemalja Afrike i Južne Amerike. Mame ih obećanjima o značajnim financijskim naknadama ili državljanstvu, a u mnogim slučajevima ih i varaju.

Strani borci državu koštaju manje jer Moskva može izbjeći dugoročne socijalne obveze i ograničiti odštete obiteljima poginulih. HUR procjenjuje da se od početka invazije za Rusiju borilo više od 18.000 stranih državljana iz 128 zemalja, od kojih je najmanje 3388 poginulo. Najveća skupina dolazi iz afričkih država. Istovremeno, Rusija nastavlja s prisilnom mobilizacijom ukrajinskih građana na okupiranim teritorijima, gdje je do studenog 2025. unovačeno najmanje 46.327 Ukrajinaca.

Uzimajući u obzir sve dostupne kanale, HUR procjenjuje da je godišnji priljev od najmanje 400.000 vojnika po ugovoru dovoljan za pokrivanje gubitaka na bojištu. Ipak, napominju da ruski mobilizacijski sustav ostaje spreman za provedbu šire mobilizacije ako se donese takva politička odluka.

Potpuna mobilizacija?

Iako Moskovska oblast ima visok apsolutni broj poginulih, gubici po glavi stanovnika relativno su niski zbog velike populacije. Ponomarev navodi da velik dio moskovskog doprinosa ratu dolazi od migranata i muškaraca doseljenih iz siromašnijih regija, a ne od rođenih Moskovljana.

Stručnjaci smatraju da to Kremlju omogućuje da, barem zasad, izbjegne politički opasan masovni prosvjed. Očekuje se da će i u 2026. godini teret rata i dalje padati na ruske provincije. "Glavni ljudski resurs ruske vojne mašinerije ostat će etnički Rusi iz regija", rekla je Vyushkova.

Stope žrtava

Dok je ukupan broj potvrđenih ruskih žrtava najveći u velikim regijama poput Baškortostana, Tatarstana i Moskovske oblasti, podaci o gubicima po glavi stanovnika otkrivaju drugačiju sliku. Prilagođeno broju stanovnika, neke male i siromašne republike, posebno u Sibiru i na ruskom Dalekom istoku, plaćaju nerazmjerno visoku cijenu.

"Neke autohtone skupine, poput Tuvinaca, Čukča i Neneca, imaju neke od najviših stopa smrtnosti po glavi stanovnika. No, njihove su populacije male pa to ne utječe značajno na ukupne brojke", pojasnila je Vyushkova.

Regije s također visokim brojem žrtava uključuju industrijska ili gospodarski ugrožena područja poput Sverdlovska, Čeljabinska i Krasnodarskog kraja. S druge strane, regije poput Čečenije i Dagestana bilježe vrlo niske stope žrtava.

"Kremlj Sjeverni Kavkaz smatra potencijalno nestabilnim područjem. Boje se što bi se moglo dogoditi ako se previše obučenih muškaraca s oružjem i svježim borbenim iskustvom vrati kući", zaključila je Vyushkova.