RUSKA vojska u Ukrajini napreduje najsporijim tempom zabilježenim u ratovanju u više od stotinu godina, a mnoge ofenzive iz Prvog svjetskog rata bile su brže u osvajanju teritorija od sadašnjih ruskih napada. Prema novoj analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), snage Vladimira Putina od početka 2024. godine napredovale su između 15 i 70 metara dnevno.

Zapadne obavještajne službe procjenjuju da je Rusija od početka rata prije gotovo četiri godine pretrpjela više od 1.2 milijuna žrtava. Ovi nalazi dolaze u trenutku dok Moskva pokušava ojačati poziciju u mirovnim pregovorima pod vodstvom SAD-a, tvrdeći da je poraz Ukrajine neizbježan i uvjeravajući Trumpovu administraciju da prisili Kijev na ustupanje preostalog dijela Donbasa.

Spori pomaci na istoku

Sporost ruskog napredovanja najočitija je na istoku Ukrajine, navodi se u izvješću. Moskovska ofenziva na Časiv Jar, započeta u veljači 2024., rezultirala je prosječnim napredovanjem od samo 15 metara dnevno. Nakon dvije godine borbi, ruske snage pomaknule su se 10 kilometara i još uvijek nisu uspjele zauzeti taj grad u Donjecku.

Slična je situacija i oko 150 kilometara dalje, kod Kupjanska u Harkivskoj oblasti, gdje ruske snage od početka ofenzive u studenom 2024. napreduju brzinom od oko 23 metra na dan. Moskva je u prosincu tvrdila da je zauzela grad, no to je ubrzo demantirano kada se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski snimio u posjetu vojnicima unutar grada.

Ipak, najilustrativnija je bitka za Pokrovsk, ključno logističko čvorište poznato kao "vrata Donjecka". Ondje se od ljeta 2024. vode žestoke borbe, no Ukrajina je uspjela zadržati kontrolu nad manjim dijelom grada. Usporedbe radi, ovakvo napredovanje sporije je od nekih bitaka iz Prvog svjetskog rata, uključujući Bitku na Somi, gdje su francuske snage osvajale oko 80 metara teritorija dnevno.

Golema cijena za minimalne dobitke

Prema procjenama, ruske snage zauzele su 0.6 posto ukrajinskog teritorija tijekom 2024. te 0.8 posto tijekom 2025. godine. Rusija trenutno kontrolira oko 120.000 četvornih kilometara, što je otprilike 20 posto Ukrajine, uključujući Krim i dijelove Donjecke i Luhanske oblasti okupirane prije 2022. godine.

CSIS procjenjuje da je tijekom sadašnjeg sukoba, koji traje gotovo četiri godine, zauzeto oko 75.000 četvornih kilometara.

"Unatoč tvrdnjama o zamahu na ukrajinskom bojištu, podaci pokazuju da Rusija plaća golemu cijenu za minimalne dobitke", stoji u godišnjoj procjeni CSIS-a. "Ovakvi rezultati daleko su od cilja Moskve da vojno osvoji Ukrajinu", dodaje se u izvješću.

Mirovni pregovori i mogući ustupci

Godišnje izvješće objavljeno je nakon nove runde mirovnih pregovora između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država, koja je prošlog tjedna održana u Abu Dhabiju. Američki dužnosnici opisali su pregovore kao "produktivne", no kasnije su dali naslutiti da bi se Ukrajina mogla morati odreći dijela teritorija u zamjenu za američka sigurnosna jamstva.

Izvori su za Financial Times naveli da su bilo kakva sigurnosna jamstva uvjetovana time da Kijev postigne dogovor s Moskvom, koja zauzvrat traži znatne teritorijalne ustupke.

S druge strane, Ukrajina traži da se SAD u potpunosti obveže na sigurnosna jamstva prije nego što uopće razmotri odricanje od bilo kojeg dijela svog teritorija. Washington, kako se čini, smatra da Ukrajina mora prepustiti preostali dio Donbasa kako bi se rat priveo kraju.