PREDSTAVNICI administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa održali su je tajne sastanke s krajnje desnim separatistima iz Alberte, kanadske naftom bogate pokrajine. To se događa u trenucima kad je razdor između Washingtona i Ottawe sve dublji, piše Financial Times.

Tajni sastanci u Washingtonu

Čelnici Alberta Prosperity Projecta (APP), skupine krajnje desnih separatista koji žele da zapadna pokrajina postane neovisna, sastali su se s dužnosnicima američkog State Departmenta u Washingtonu tri puta od travnja prošle godine, prema navodima osoba upoznatih s razgovorima.

Oni sljedećeg mjeseca traže još jedan sastanak s dužnosnicima State Departmenta i američkog ministarstva financija kako bi zatražili kredit od 500 milijardi dolara koja bi pomogla financirati pokrajinu ako na referendumu o neovisnosti - koji još nije ni raspisan - prođe opcija odcjepljenja.

"SAD je oduševljen slobodnom i neovisnom Albertom"

"SAD je iznimno oduševljen slobodnom i neovisnom Albertom", rekao je za Financial Times Jeff Rath, pravni savjetnik APP-a, koji je prisustvovao sastancima.

Tvrdio je da s Trumpovom administracijom ima "mnogo snažniji odnos" nego kanadski premijer Mark Carney.

State Department kaže da su to "rutinski sastanci"

"Ministarstvo se redovito sastaje s akterima iz civilnog društva. Kao što je uobičajeno u rutinskim sastancima ove vrste, nisu preuzete nikakve obveze", rekao je glasnogovornik State Departmenta.

"Dužnosnici administracije sastaju se s nizom skupina iz civilnog društva. Nikakva takva potpora, niti bilo kakve druge obveze, nisu prenesene", rekao je dužnosnik Bijele kuće.

Osoba upoznata s razmišljanjem ministra financija Scotta Bessenta rekla je da ni on ni bilo koji drugi dužnosnici ministarstva financija nisu znali za prijedlog kredita i da se ne namjeravaju baviti tim pitanjem. Ta je osoba dodala da nijedan visoki dužnosnik ministarstva financija nije zaprimio zahtjev za sastanak.

Ministarstvo financija odbilo je komentirati. Glasnogovornik kanadskog premijera Carneyja također je odbio komentirati.

Razdor između Washingtona i Ottawe

Razgovori se odvijaju u trenutku pogoršanja odnosa između SAD-a i Kanade. Američki predsjednik Donald Trump i Carney sukobili su se prošlog tjedna nakon što je kanadski premijer sugerirao da Washington stvara "pukotine" u svjetskom poretku.

Prema riječima osoba upoznatih s američkim stavom, malo je vjerojatno da će SAD pružiti ikakvu konkretnu potporu rubnom separatističkom pokretu. No razgovori, piše Financial Times, naglašavaju napetosti između Washingtona i Carneyjeve savezne vlade u Ottawi.

Carlo Dade iz zaklade Canada West, konzervativnog think-tanka u Calgaryju, separatističke je čelnike opisao kao "ljude koji očajnički traže pažnju", pa dodao da su "Amerikanci itekako sretni kad mogu huškati Kanađane jedne protiv drugih."

Trumpov ministar spominjao "glasine o referendumu"

Bessent je prošlog tjedna izazvao val uzbuđenja među separatistima u Alberti kada je pokrajinu - najveći pojedinačni izvor strane nafte na američkom tržištu - opisao kao "prirodnog partnera SAD-a".

"Albertanci su vrlo neovisan narod", rekao je desničarskom podcasteru Jacku Posobiecu. "Kruži glasina da bi mogli imati referendum o tome žele li ostati u Kanadi ili ne."

Osoba upoznata s Bessentovim razmišljanjem rekla je da on niti podupire niti se protivi pokretu za neovisnost Alberte, ali Carneyja vidi kao političara koji vodi osobnu agendu na štetu pokrajine, pritom ističući Carneyjev raniji rad na klimatskim pitanjima.

Bessent vjeruje da Alberta može produbiti veze sa SAD-om i pritom ostati kanadska pokrajina, dodala je ta osoba.

Pokret koji nikad nije stekao zamah

Carney je odrastao u Edmontonu, glavnom gradu Alberte. Pokrajina s pet milijuna stanovnika desetljećima ima mali pokret za neovisnost, čiji korijeni sežu u formiranje Kanade prije više od 150 godina.

Ipsosovo istraživanje provedeno prošlog tjedna pokazalo je da bi otprilike tri od deset stanovnika i Alberte i Quebeca glasala za odcjepljenje svoje pokrajine od Kanade. No, za razliku od Quebeca, pokret za neovisnost Alberte nikada nije stekao stvaran zamah.

APP pokušava prikupiti 177.000 potpisa kako bi do svibnja u zakonodavno tijelo pokrajine uputio peticiju za neovisnost. Skupina nije htjela reći koliko je potpisa dosad prikupila.

Strah od uplitanja MAGA pokreta

Ipak, razgovori će dodatno potaknuti već postojeće strahove od upletanja Trumpove administracije i njezinih posrednika u unutarnje kanadske poslove.

"Vidimo dokaze stranog uplitanja", rekao je Gil McGowan, predsjednik Alberta Federation of Labour, ukazujući na kampanje oglasa na društvenim mrežama, korištenje internetskih botova i glasove MAGA (Make America Great Again - Trumpov slogan, op.a.) influencera. "Ne djeluje organski, MAGA ekipa nas cilja", rekao je, aludirajući na organiziranju kampanju Trumpovih pristaša.

"Alberta je ključan partner u našoj federaciji", rekao je glasnogovornik kanadskog ministra trgovine za odnose sa SAD-om Dominica LeBlanca. "Vlada radi na obnovi odnosa Kanade i Alberte na temelju zajedničkih ciljeva i poštovanja međusobnih nadležnosti."

"Ljudi s kojima se sastajemo nakon sastanaka idu ravno u Ovalni ured"

Rath nije htio reći s kim je APP razgovarao u Washingtonu. "Sastajemo se s vrlo, vrlo visoko pozicioniranim ljudima, a oni nakon sastanaka odlaze ravno u Ovalni ured", ustvrdio je.

Separatistička stranka preuzela je teme slične britanskom pokretu za Brexit. Optužuje Ottawu da rasipa milijarde dolara prihoda od nafte te promovira teorije zavjere o kineskom utjecaju, progonu kršćana i agendi "globalista".

Rath je rekao da se njegova skupina sastala i s dužnosnicima quebečkog separatističkog pokreta, koji je izgubio referendume o neovisnosti 1980. i 1995.

Smith: Ne žele biti američka savezna država

Premijerka Alberte Danielle Smith, koja je prošle godine snizila prag za raspisivanje referenduma, protivi se neovisnosti pokrajine. "Velika većina Albertanaca nije zainteresirana za to da postanu američka savezna država", rekao je glasnogovornik Smith.

Kampanja Alberta Forever Canada, protupeticija protiv neovisnosti, do prosinačkog roka prošle godine prikupila je 438.568 potpisa.