"NOVIM Zakonom o gradnji ubrzavamo postupke izdavanja građevinskih dozvola", najavljivao je krajem prošle godine potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić (HDZ). Od Nove godine, poručivao je, dozvole će se izdavati brže, jednostavnije i učinkovitije.

Umjesto ubrzanja, sustav se praktički raspao. Od početka godine eDozvole nisu radile, a sustav je bio izvan funkcije sve do ovog tjedna. I nakon što je napokon pušten u pogon, problemi nisu nestali. Platforma radi otežano, s nizom tehničkih grešaka zbog kojih velik dio korisnika ne može normalno obavljati ono što treba. No, krenimo redom.

Vlada predstavljala Bačićeve zakone kao veliku reformu i digitalizaciju

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine tijekom prosinca je obavijestilo sve korisnike sustava eDozvola da rade na nadogradnji sustava, odnosno novoj platformi na kojoj će biti  integrirane odredbe novih zakona o graditeljstvu. Riječ je o zakonima koji su usvojeni sredinom prosinca, a stupili su na snagu s prvim danom ove godine.

Ti Bačićevi zakoni izazvali su burne reakcije struke i oporbe, dok ih je Vlada predstavljala kao velik reformski paket koji bi trebao donijeti potpuno digitaliziran, učinkovit i održiv sustav prostornog planiranja i gradnje. Zakoni su izglasani 15. prosinca, uz primjenu od 1. siječnja.

Korisnici sustava eDozvola su službenici javnopravnih tijela, pročelnici i voditelji ureda, rješavatelji predmeta, službenici pisarnica i javni korisnici, a krajem prosinca su obaviješteni da će sustav biti nedostupan od 31. prosinca 2025. zbog migracije velikog broja predmeta i dokumenata na novu platformu.

Raspad sustava zbog - premalo memorije

Najavljeno je da će prekid trajati oko pet dana, no radovi su se znatno odužili. Početkom ovog tjedna Ministarstvo je izvijestilo da je sustav pušten u promet 11. siječnja u ponoć. Kada je platforma napokon puštena u rad, pokazalo se da je u praksi gotovo pa neupotrebljiva, uz velik broj tehničkih propusta i brojne pritužbe korisnika da sustav ne funkcionira.

Prije tri dana Uprava za razvoj informacijskih sustava i digitalizaciju Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine priznala je probleme te o njima službeno obavijestila Hrvatsku komoru arhitekata.

"Svi podaci se nalaze na državnim serverima CDU-a (Centar dijeljenih usluga) i greškom je dodijeljen premali kapacitet memorije", naveli su kao glavni razlog problema sa sustavom eDozvola. Dodali su da se dio predmeta nije ispravno mapirao te da pojedini službenici uopće ne vide predmete, odnosno da je uočen problem s njihovom vidljivošću.

Osim toga, izvan funkcije je niz ključnih mogućnosti i to od napredne pretrage u sustavu eDozvola do izvještaja i drugih funkcionalnosti.

"I dalje se radi na optimizaciji sustava i neke kartice i vidljivost podataka potrebno je dodatno doraditi", stoji u toj obavijesti. Velik dio struke i dalje se žali na potpuni zastoj, koji je u potpunoj suprotnosti s najavama o ubrzanju postupaka izdavanja dozvola.

Odgovor Ministarstva: Bit će funkcionalan u najkraćem roku

U Ministarstvu graditeljstva u odgovoru na upit Indexa navode da sustav radi, no ne preciziraju kada će biti u potpunosti funkcionalan.

"Nadograđeni sustav eDozvola pušten je u produkciju početkom ove godine. Međutim, trenutačno je još uvijek u tijeku otklanjanje manjih poteškoća u radu samog sustava. Sustav je u funkciji i dnevno ga koristi oko 10.000 korisnika te vjerujemo da će sve funkcionalnosti biti u potpunosti dostupne u najkraćem mogućem roku", stoji u odgovoru Ministarstva.

Kako navode, u novi nadograđeni sustav eDozvola migrirano je čak 2.186.521 predmet s pripadajućom dokumentacijom, zbog čega se, kažu, radi o iznimno složenom postupku migracije.

"Prilikom ovako opsežne migracije velike količine podataka nije neuobičajeno da se pojave poteškoće, koje se otklanjaju u najkraćem mogućem roku", poručuju iz Ministarstva. Dodaju na kraju da je od puštanja novog sustava u rad, odnosno od 11. siječnja do danas, pokrenuto 4.023 predmeta, dok su službenici izradili i potpisali 8.475 dokumenata.