UKRAJINSKI dalekometni dronovi pogodili su dva ruska borbena zrakoplova Su-27 na vojnom aerodromu Belbek na okupiranom Krimu, objavila je Služba sigurnosti Ukrajine (SBU).

Prema navodima SBU-a, napad su izveli dronovi Specijalnog operativnog centra “A” (Alfa), elitne jedinice unutar te sigurnosne službe.

Vojni aerodrom Belbek nalazi se u blizini Sevastopolja i jedan je od ključnih ruskih objekata na okupiranom Krimu. Ruske snage koriste ga kao važno čvorište za raspoređivanje borbenih zrakoplova i sustava protuzračne obrane na poluotoku.

“Dalekometni dronovi Specijalnog operativnog centra Alfa SBU-a pogodili su dva zrakoplova Su-27 na ruskom vojnom aerodromu Belbek na privremeno okupiranom Krimu. Jedan od zrakoplova nalazio se na rulnoj stazi, s punim borbenim naoružanjem i spreman za borbenu zadaću – potpuno je uništen”, objavio je SBU na Telegramu.

Drugi uspješni napad

SBU procjenjuje da ukupna vrijednost dva pogođena zrakoplova iznosi oko 70 milijuna dolara. U napadu je, prema istom izvoru, pogođen i kontrolni toranj aerodroma, što bi moglo “znatno otežati organizaciju i kontrolu letova” na toj lokaciji.

Iz SBU-a ističu da je riječ o drugom uspješnom napadu na aerodrom Belbek u posljednjih nekoliko dana. U napadu 18. prosinca ukrajinski dronovi, kako navode, uništili su rusku vojnu opremu vrijednu stotine milijuna dolara, uključujući dva radara Nebo-SVU, radar 92N6 iz sustava S-400 Trijumf, protuzračni sustav Pantsir-S2 te borbeni zrakoplov MiG-31 s punim borbenim teretom.

Napadi na ključne ruske vojne aerodrome te uništavanje zrakoplova i sustava protuzračne obrane na okupiranom Krimu “značajno smanjuju vojni potencijal neprijatelja u regiji”, poručili su iz SBU-a. “Ovaj sustavni rad će se nastaviti”, dodali su.

Francuska i Rusija signaliziraju spremnost na odvojene razgovore

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i ruski predsjednik Vladimir Putin signalizirali su spremnost na dijalog, u trenutku kada napori predvođeni Sjedinjenim Državama da se postigne mirovni sporazum zasad ne donosi konkretne rezultate.

Prvi javni signal stigao je iz Kremlja. Glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da je Putin “izrazio spremnost za dijalog”. “Ako postoji obostrana politička volja, to se može promatrati isključivo pozitivno”, rekao je Peskov ruskim državnim medijima.

Na to je reagirala i francuska strana. Prema navodima televizije BFM, Elizejska palača poručila je da je “dobrodošlo što je Kremlj javno pristao na takav pristup” te da će se “u narednim danima odlučiti o najboljem načinu daljnjeg postupanja”.

Iz ureda francuskog predsjednika pritom su naglasili da bi se eventualni razgovori s Moskvom vodili “uz potpunu transparentnost” prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i europskim partnerima, s ciljem postizanja “čvrstog i trajnog mira” za Ukrajinu.

Macron i Putin posljednji su put telefonski razgovarali 1. srpnja, nakon gotovo tri godine bez izravnog kontakta. Razgovarali su o ruskom ratu protiv Ukrajine i situaciji na Bliskom istoku, a Macron je nakon toga razgovarao i sa Zelenskim. Tijekom prve godine ruske invazije Macron je s Putinom često komunicirao.

Putin je, međutim, 17. prosinca na godišnjem sastanku s Ministarstvom obrane oštro napao zapadne čelnike, nazvavši europske lidere “prascima” te poručivši da će ciljevi ruske invazije na Ukrajinu biti ostvareni “bezuvjetno”.