IAKO je ekološka slika 2025. godine i dalje obilježena rastućim emisijama i propadanjem prirode, ova godina donijela je i niz svijetlih točaka. Ciljane akcije u području čiste energije, očuvanja prirode i prava autohtonih naroda rezultirale su opipljivim pozitivnim promjenama.

Usred buke svakodnevnih vijesti, ovakvi tihi proboji često ostanu nezamijećeni. Stoga, od dramatičnog rasta obnovljivih izvora energije do povratka ugroženih kornjača i tigrova, ovo je sedam ključnih prekretnica postignutih u 2025. godini, piše BBC.

Nagli porast obnovljivih izvora energije

Vjetar, sunce i drugi obnovljivi izvori ove su godine po prvi put nadmašili ugljen kao vodeći svjetski izvor električne energije. Globalni rast predvodi Kina, koja masovno širi proizvodnju čiste energije i dominira izvozom zelenih tehnologija. Osim solarnom energijom, Kina se okreće i snazi ekstremnih oluja, koristeći vjetroelektrane otporne na tajfune.

Značajan napredak zabilježen je i u drugim zemljama. U Ujedinjenom Kraljevstvu vjetar je prošle godine postao najveći pojedinačni izvor energije, pokrivajući trećinu potražnje, dok je ugljen gotovo u potpunosti izbačen iz upotrebe. Zemlja napreduje i u skladištenju čiste energije, započevši izgradnju najvećeg svjetskog postrojenja s tekućim zračnim baterijama.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, globalni kapacitet obnovljivih izvora na putu je da se udvostruči do 2030. godine. Zahvaljujući golemim ulaganjima, Kina je ove godine prvi put zabilježila pad emisija CO2, što ukazuje na to da bi emisije u zemlji mogle dosegnuti vrhunac. Iako rast čiste energije nije dovoljno brz da bi se izbjegle opasne klimatske promjene, stvara uvjete za globalni pad upotrebe fosilnih goriva.

Zaštita svjetskih oceana

Otvorena mora, koja čine gotovo dvije trećine svjetskih oceana, uskoro će dobiti znatno bolju zaštitu. Nakon desetljeća pregovora, globalni sporazum o zaštiti otvorenog mora, dogovoren 2023., u rujnu ove godine ratificirao je dovoljan broj zemalja da stupi na snagu. Trenutno je zaštićeno samo 1% ovog ogromnog područja, no Ugovor o otvorenom moru obvezuje se staviti 30% tih voda pod zaštitu kao Morske zaštićene zone (MPA).

Napredak je postignut i u nacionalnim vodama. Ove je godine u Francuskoj Polineziji uspostavljena najveća svjetska MPA, Tainui Atea, koja će štititi 1,1 milijun četvornih kilometara oceana bogatog bioraznolikošću.

Pomaci u zaštiti šuma

Brazil, domaćin klimatske konferencije COP30, stavio je zaštitu šuma u središte pregovora. Iako se zemlja bori s potpunom provedbom, najavila je plan za zaustavljanje krčenja šuma do 2030. godine, što je podržalo više od 90 zemalja. Uspostavljena je i platforma Tropical Forests Forever Facility (TFFF) s ciljem financijskog nagrađivanja očuvanih šuma, a ne samo smanjenih emisija iz njihovog krčenja.

Na terenu također ima dobrih vijesti. Službeni podaci pokazuju da je krčenje šuma u brazilskoj Amazoniji palo za 11% do srpnja 2025., dosegnuvši najnižu razinu u 11 godina. Sličan pad zabilježen je i u osjetljivom ekosustavu Cerrado. Globalno, prema izvješću UN-a, godišnje stope krčenja šuma bile su 38% niže u razdoblju 2015.-25. u usporedbi s devedesetima.

Važna sudska odluka

Međunarodni sud pravde (ICJ), najviši sud na svijetu, ove je godine donio povijesnu odluku koja otvara put državama da tuže jedna drugu zbog klimatskih promjena. Iako odluka nije obvezujuća, stručnjaci smatraju da će imati značajan utjecaj na rješavanje klimatskih slučajeva diljem svijeta.

Ovaj potez mogao bi pomoći nacijama koje su najteže pogođene posljedicama klimatskih promjena da pokrenu pravne postupke protiv najvećih zagađivača. Mišljenje suda pozdravljeno je kao "prekretnički pravni trenutak", izjavila je Joie Chowdhury, viša odvjetnica u Centru za međunarodno pravo okoliša.

Pobjede za divlje životinje

Nekoliko ugroženih vrsta doživjelo je izvanredan povratak ove godine, pokazujući da mjere očuvanja mogu biti iznimno učinkovite. Zelene morske kornjače, nekoć lovljene do ruba izumiranja zbog jaja i oklopa, spasile su se zahvaljujući desetljećima napora. Vrsta je ove godine na Crvenom popisu IUCN-a premještena iz kategorije "ugrožena" u kategoriju "najmanja zabrinutost". Uz to, Florida je zabilježila rekordnu sezonu gniježđenja morskih kornjača.

U međuvremenu, Indija je udvostručila svoju populaciju tigrova u nešto više od desetljeća i sada je dom za 75% svjetskih tigrova. Uspjeh u zaštiti ovih velikih mačaka od krivolova i gubitka staništa pruža vrijedne lekcije ostatku svijeta o tome kako očuvanje može zaštititi bioraznolikost i podržati lokalne zajednice.

Veća uloga autohtonih naroda

Autohtoni narodi ove su godine na razini Ujedinjenih naroda i formalno priznati kao ključni čuvari planeta. Na UN-ovom summitu o bioraznolikosti (COP16) dobili su službeni glas u globalnom donošenju odluka o očuvanju, čime je njihov dosadašnji neformalni status zamijenjen trajnim i formalnim.

Važnost tradicionalnog znanja naglašena je i na klimatskoj konferenciji COP30 u Brazilu, gdje je sudjelovala najveća delegacija autohtonih naroda u povijesti. Postignuća uključuju nova obećanja o financiranju i priznavanje prava na zemlju, a samo u Brazilu stvoreno je 10 novih autohtonih teritorija. Ipak, i dalje postoji zabrinutost hoće li se obećanja pretvoriti u stvarne promjene, dok prijetnje autohtonim zajednicama ne jenjavaju.

Povratak života na rijeku Klamath

Samo godinu dana nakon povijesnog uklanjanja četiriju brana duž kalifornijske rijeke Klamath, lososi su se vratili na svoja tradicionalna mrijestilišta u nevjerojatnom broju. Generacijama ih nije bilo u gornjim tokovima rijeke, no kampanja koju su vodila lokalna plemena dovela je do rušenja hidroelektrana koje su desetljećima zagađivale rijeku.

"Lososa trenutno ima posvuda u krajoliku", rekao je Michael Harris iz Kalifornijskog odjela za ribu i divlje životinje. "Brzina njihovog povratka je izvanredna."