PRIJE tri tjedna američki predsjednik Donald Trump izazvao je šok u Europi predstavivši mirovni plan za Ukrajinu u 28 točaka, koji je u velikoj mjeri odražavao ruske zahtjeve.

Sad su ukrajinski čelnici odgovorili protuprijedlogom koji traži pravno obvezujuća jamstva zaštite od buduće ruske agresije te predviđa da Ukrajina zadrži teritorije koje trenutačno kontrolira, piše New York Times, pozivajući se na dužnosnike koji su plan vidjeli ili su o njemu bili informirani.

Prema Trumpovom planu, Ukrajina bi ustupila gotovo 5000 četvornih kilometara u Donjeckoj oblasti i 45 četvornih kilometara u Luhanskoj oblasti. Zauzvrat bi Moskva vratila gotovo 2000 četvornih kilometara u Harkivskoj oblasti, 450 u Dnjepropetrovskoj oblasti, 300 u Sumskoj oblasti i 20 u Černihivskoj oblasti. AFP je izračunao kako bi to dovelo do neto dobitka od približno 2300 četvornih kilometara za Moskvu.

Ukrajinski plan u 20 točaka za okončanje gotovo četverogodišnjeg rata, za koji se ne očekuje da će ga Rusija prihvatiti, dio je pokušaja Kijeva da blokira upravo taj zahtjev prema kojem bi Ukrajina morala osigurati mir odricanjem od dodatnog teritorija koji trenutno nije pod ruskom kontrolom. Ukrajinski i europski čelnici upozoravaju da bi takav ishod ponizio Ukrajinu i nagradio Rusiju za agresiju.

Što Ukrajina predlaže?

U ovotjednim obraćanjima medijima ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da se prijedlog o kojem se trenutačno raspravlja sastoji od tri dokumenta. Jedan se odnosi na obnovu dijelova zemlje koji su sravnjeni sa zemljom, dok bi drugi obvezao Sjedinjene Države i europske zemlje da pomognu Ukrajini u slučaju novog napada.

Prema petorici sadašnjih i bivših zapadnih dužnosnika upoznatih s planom, ukrajinski prijedlog uklonio je dijelove Trumpova izvornog plana koji su prelazili ukrajinske crvene linije. Svi su govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti diplomatskih razgovora.

Konkretno, u dokumentu stoji da bi Ukrajina trebala zadržati kontrolu nad dijelovima istočne Ukrajine koje je Trumpov plan predviđao za predaju, prema navodima dvojice visokih europskih dužnosnika i jednog bivšeg američkog dužnosnika.

Iz prijedloga je također uklonjen američki zahtjev da se Ukrajina odrekne prava na članstvo u NATO-u, potvrdili su jedan aktualni i jedan bivši visoki europski dužnosnik. Time se barem načelno želi očuvati politika otvorenih vrata NATO-a.

Zelenski: Potrebna su nam učinkovita sigurnosna jamstva

Obje izmjene vjerojatno su neprihvatljive Rusiji, koja želi kontrolirati veći dio ukrajinskog teritorija i spriječiti Ukrajinu da se ikada pridruži NATO-u, a pretpostavlja se i da bi Trump stavio veto na ukrajinsko članstvo ako bi Kijev podnio zahtjev.

Prijedlozi su u srijedu navečer poslani u Washington na razmatranje, a rezultat su intenzivne diplomatske aktivnosti Zelenskog posljednjih dana, uključujući sastanke u Londonu, Bruxellesu i Rimu, kao i barem jedan razgovor europskih čelnika s Trumpom. Razgovori bi se trebali nastaviti u ponedjeljak na sastanku europskih čelnika u Berlinu.

Zelenski je potvrdio da je američkim pregovaračima poručio kako bi sigurnosna jamstva iz prijedloga trebala biti upućena američkom Kongresu kako bi postala pravno obvezujuća. "Dokument o sigurnosnim jamstvima na kojem radimo u konačnici će ići u Kongres. Potrebna su nam učinkovita sigurnosna jamstva", rekao je novinarima.

U zasebnoj objavi na društvenim mrežama Zelenski je istaknuo da jamstva moraju biti dovoljno snažna kako bi spriječila buduću rusku invaziju. Naglasio je da dokument mora biti čvršći od sporazuma iz 1994., poznatog kao Budimpeštanski memorandum, koji je Ukrajini pružio samo sigurnosna "uvjeravanja" u zamjenu za odricanje od nuklearnog oružja naslijeđenog iz sovjetskog razdoblja.

Rusija, također potpisnica memoranduma, prekršila ga je aneksijom Krima i dijelova istočne Ukrajine 2014. godine. "Zato je ključno da ovaj dokument o sigurnosnim jamstvima pruži konkretne odgovore na ono što Ukrajince najviše brine. Koje će poteze partneri povući ako Rusija ponovno odluči pokrenuti agresiju", napisao je Zelenski.

Amerikanci već traže izmjene

Zelenski je, međutim, rekao da su američki pregovarači već počeli tražiti izmjene ukrajinskih prijedloga.

Kasno u četvrtak navečer izjavio je da Sjedinjene Države žele uspostaviti "slobodnu ekonomsku zonu" u dijelu Donbasa koji je pod ukrajinskom kontrolom, u kojoj ne bi bilo ni ukrajinskih ni ruskih vojnika. Zelenski je prema toj ideji izrazio skepsu jer ne bi zahtijevala povlačenje ruskih snaga iz cijelog Donbasa.

"Kad govorite o kompromisu, morate ponuditi pošten kompromis", rekao je Zelenski o američkom prijedlogu.

Zelenski je podsjetio i da, prema ukrajinskom Ustavu, svako odricanje od teritorija mora biti potvrđeno na referendumu. Nedavna istraživanja pokazuju da većina građana ratom pogođene zemlje ne podržava ideju predaje teritorija u zamjenu za mir.

Bijela kuća: Trump želi djelovanje

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je u četvrtak da je Trump "iznimno frustriran objema stranama u ovom ratu". "Ne želi više razgovore. Želi djelovanje. Želi da ovaj rat završi", istaknula je.

Razgovori se odvijaju u trenutku kada su se pojavili detalji o sastanku održanom u studenom u Washingtonu između ravnatelja FBI-ja Kasha Patela i dvojice visokih ukrajinskih dužnosnika, Rustema Umerova, visokog sigurnosnog dužnosnika koji je posljednjih tjedana predvodio ukrajinsku pregovaračku delegaciju, i Oleksandra Poklada, visokog dužnosnika ukrajinske unutarnje obavještajne službe.

Umerov je bio ispitivan u sklopu istrage o korupciji u Ukrajini, koja se odnosi na optužbe da je bivši poslovni partner Volodimira Zelenskog pronevjerio 100 milijuna dolara iz državne nuklearne energetske kompanije.

Sastanak je bio neuobičajen jer Umerov u svojoj pregovaračkoj ulozi inače ne bi razgovarao s FBI-jem, a ravnatelj FBI-ja rijetko bi se sastajao sa stranim dužnosnikom povezanim s velikom korupcijskom istragom koja potresa politiku njegove zemlje. Glasnogovornici Umerova i FBI-ja odbili su komentirati te navode.