AMERIČKI arhitekt Frank Gehry, koji je svojim smjelim i neobičnim kreacijama s kosim tornjevima i velikim pločama svinutog metala, kao što je muzej Guggenheim u Bilbau u Španjolskoj, postao superzvijezda u svijetu arhitekture, umro je danas u 96. godini.

Šefica njegova ureda Meaghan Lloyd potvrdila je njegovu smrt u e-mailu Reutersu, napisavši da je umro "ranije jutros u svojem domu u Santa Monici nakon kratke respiratorne bolesti". Gehryjeve najupečatljivije i najbuntovnije kreacije hvaljene su kao djela genija, ali i kritizirane kao sebični promašaji.

Galerija

Do sredine 1980-ih Gehry je privlačio međunarodnu pozornost zgradama omotanim nehrđajućim čelikom ili aluminijem koje su izgledale kao da se savijaju ili njišu, rušeći arhitektonske konvencije. Godine 2010. panel specijalista koji je okupio Vanity Fair ocijenio je da je muzej u Bilbau najvažnije arhitektonsko djelo od 1980.

Optuživali su ga da zanemaruje funkciju radi forme

Ugledni arhitekt Philip Johnson ocijenio je da je to "najveća zgrada našeg vremena", a Gehry "najveći arhitekt kojeg imamo". U ožujku 2015. Facebookov kampus u Menlo Parku u Kaliforniji otvorio je goleme nove zgrade koje je dizajnirao Gehry. Dizajnirao je i muzej La Fondation Louis Vuitton u Parizu 2014.

Među njegovim značajnim djelima su i Koncertna dvorana Walta Disneyja u Los Angelesu, Kuća koja pleše u Pragu, Experience Music Project u Seattleu i rezidencijalni toranj u Ulici Spruce 8 na Manhattanu u New Yorku.

Njegovi kritičari optuživali su ga da zanemaruje funkciju radi forme. On se na to nije obazirao, rekavši 2007. za The New Yorker: "Barem gledaju!" Godine 1989. Gehry je osvojio Pritzkerovu nagradu, najprestižniju nagradu za arhitekturu.