SREDNJOŠKOLCI u Hrvatskoj još od 1995. mogu umjesto izbornog vjeronauka izabrati etiku. Kako izvještava Srednja.hr, u ovoj školskoj godini 30 posto gimnazijalaca odabralo je etiku umjesto vjeronauka, a u strukovnim programima 21 posto učenika. Drugim riječima, praktički svaki treći gimnazijalac bira etiku umjesto vjeronauka, a u strukovnim školama svaki peti učenik.

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u 2013. etiku je slušalo 18,25 posto srednjoškolaca, a prošle školske godine 24 posto. Istovremeno je od 81,75 posto srednjoškolaca koji su pohađali vjeronauk u 2013. brojka lani pala na 76,05 posto. Zapravo je iz godine u godinu vidljiv trend rasta učenika na etici, jedino je prije dvije godine s 24,84 posto onih koji idu na etiku sljedeće godine postotak pao na 23,95 posto.

Brojke je komentirala dr.sc. Maja Ferenec Kuća, magistra edukacije filozofije i edukacije hrvatskoga jezika i književnosti. Prisjeća se, kada je ona bila srednjoškolka, između 2005. i 2009. godine, etiku je slušala sama uz još dvije prijateljice. Ako se ne vara, bile su jedine u cijeloj školi koje su pohađale taj predmet, rekla je. "I zbog toga, da, iznenađuju me ove brojke. Ali u pozitivnom smislu i ujedno me jako vesele.

"Na etiku ne idu samo ateisti"

Veseli me što taj, očito konstantni, rast od 2012.godine možda može upućivati na zaključak kako učenici ne pohađaju etiku samo zato što ne pripadaju vjerskoj zajednici, nego da učenici jednostavno traže nekakvo neutralno tlo po pitanju svjetonazora u današnjem društvenom pluralizmu, bez obzira na to je li izbor upisa isključivo njihov ili je izbor koji je motiviran i izvanjskim utjecajem poput roditelja ili prijatelja.

Ako u tome ima imalo istine, onda je to zapravo jako dobra stvar jer bi etika tako prestala biti suprotnost vjeronauku, u smislu da na etiku idu samo ateisti. Ne idu! Etika je alternativa, dakle izborni predmet koji se nudi kao i izborni predmet vjeronauk, ali se taj predmet bitno razlikuje ne samo po sadržaju, već i po svojim ciljevima i pristupu", izjavila je Ferenec Kuća.

Bez provedenih istraživanja, tvrdi, teško je vjerodostojno govoriti o uzrocima zašto više srednjoškolaca danas bira etiku. Hipotetski, Ferenec Kuća misli da bi uzrok mogao ležati u generacijskoj promjeni koja zbog količine i brzine promjena na globalnoj, a zatim i lokalnoj razini otvara nove teme, razvija nove ideje i nove vrijednosti.

"U manjim sredinama dijele se etikete učenicima i roditeljima"

Samim time, kaže, i nove poglede na svijet koji su često zakučasti što se tiče moralnog rasuđivanja. "Zatim bi uzrok mogao biti društveno motiviran, u smislu sve izraženijeg društvenog pluralizma koji zbog svoje raznolikosti zahtijeva puno prilagođavanja sa svih strana, što znači i puno tolerancije i međusobne suradnje koja više ne može biti utemeljena samo na relaciji vjerništva.

Uzroci mogu biti i kulturno motivirani i tu sam gotovo uvjerena da tome doista jest tako, iako nemam konkretan podatak, već govorim iz iskustva. U manjim sredinama vjeronauk je još uvijek u prednosti što se tiče broja upisanih učenika, a nerijetko se u manjim sredinama dijele i etikete učenicima, čak i roditeljima čija djeca ne idu na školski vjeronauk.

Konačno, postoje i oni drugi, za učenike pragmatični razlozi zašto upisuju etiku, 'jer je lagana', 'jer se tamo ništa ne radi', 'jer možeš brzo dobiti peticu', 'jer se niti ne održava', 'jer tamo pijemo kavu' i slično", rekla je Ferenc Kuća.

"Teolozi ne bi trebali imati prednost"

"Etika se može, a to je i preporučeno kurikulom, uvesti i kao fakultativni predmet što bi, primjerice, učenicima koji pohađaju vjeronauk omogućilo i pohađanje etike. To je, kad malo bolje razmislim, odlična stvar i ide u prilog mojoj konstataciji da etika nije namijenjena biti alternativom vjeronauku zato što nije religijski utemeljena kao vjeronauk, već zato što se bavi jedinom filozofijskom disciplinom", dodala je Kuća.

Dakle, cilj je omogućiti učenicima izbor koji nije vjerski motiviran, ali je i dalje moralan. Ono što je puno veći problem u nastavi etike i ono što u njoj nije dobro koncipirano je kontekst kompetentnosti profila nastavnika koji, prema pravilniku, mogu predavati jedan takav predmet. Žao mi je što ministarstvo za taj problem nema sluha ili, bolje reći, što ga uopće ne zanima ta problematika", poručila je Ferenec Kuća.

Upravo zato je Ferenec Kuća u 2024. pokrenula peticiju "Nastavni predmet Etika u školskim ustanovama diplomiranim filozofima  - sačuvajmo struku!", apelirajući da teolozi ne bi trebali imati prednost ispred filozofa te da bi odgovarajuće obrazovanje za nastavnika etike trebalo biti magistar edukacije filozofije, profesor filozofije, diplomirani filozof ili magistar filozofije.