MINISTAR obrane Ivan Anušić gostovao je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada". Govorio je o modernizaciji Hrvatske vojske, odnosima s Brodosplitom, požaru Vjesnikova nebodera te obilježavanju žrtava Vukovara i Škabrnje.

Kazao je kako vatrogasci tijekom samog požara Vjesnikova nebodera nisu zatražili pomoć Oružanih snaga, ali je napomenuo da je vojska, kao i u svim prijašnjim krizama, potresima, poplavama i velikim požarima, uvijek na raspolaganju.

"U trenutku gašenja nije zatražena nikakva pomoć od strane vatrogasaca, ali naravno, ako bude potrebno, vojska će biti spremna kao i uvijek dosad", naveo je.

Upozorio je da je Vjesnikov neboder godinama bio zapušten i neodržavan te da se sada vidljivo naplaćuju godine zanemarivanja. "Ako je cijela zgrada gorjela, a jest, teško će se moći obnoviti. Mislim da je za zgradu Vjesnika sada gotova priča", poručio je.

"Vukovar nosi posebnu težinu"

Osvrnuo se na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. "Počast Vukovaru je počast svim žrtvama Domovinskog rata, ali Vukovar je Vukovar", tvrdi Anušić. Podsjetio je da je Vukovar tri mjeseca odolijevao opsadi, dajući ostatku zemlje vrijeme za organizaciju obrane, a pritom su ondje uništene udarne snage JNA i pobunjenih Srba.

"Najveći zločini, prema civilima, vojnicima i ranjenicima, počinjeni su upravo u Vukovaru. On točno zato nosi posebnu težinu", rekao je te naglasio da je Kolona sjećanja jedan od najsnažnijih izraza zajedništva i poštovanja prema žrtvama koje Hrvatska ne smije zaboraviti.

Upozorio je da Hrvatska još uvijek traga za 1740 nestalih osoba, a obitelji već desetljećima čekaju barem anonimnu informaciju o lokacijama masovnih i pojedinačnih grobnica. Dodao je da Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo unutarnjih poslova i Državno odvjetništvo stalno rade na pronalasku novih lokacija, no proces je spor.

"Grobnice su ključni dokazi o načinu počinjenja zločina"

Potvrdio je kako je suradnja sa Srbijom izrazito slaba, iako postoje dokumenti koji jasno govore o tome gdje su žrtve pokopane. Napomenuo je da su masovne i pojedinačne grobnice ključni dokazi o načinu na koji su počinjeni zločini nad civilima i braniteljima, što je razlog zbog kojeg određeni krugovi u Srbiji koče postupke.

"Prema mojim saznanjima, oni dobro znaju gdje su ukopani. Postoje protokoli o ukopima, ali i protokoli o izmještanjima grobnica, pa čak i višestrukim izmještanjima. Sve s ciljem da se posmrtni ostaci ne pronađu", ustvrdio je.

Na pitanje može li netko iz Srbije ipak pronaći snage i savjesti da napokon progovori, Anušić je odgovorio: "Nadam se da će proraditi savjest. Nadam se i da će u Srbiji doći do promjena koje će omogućiti normalizaciju odnosa."

Komentirao je društvene napetosti i podjele koje su prethodile Danu sjećanja. Kazao je da takve tenzije sigurno ne koriste građanima, ali "koriste onima koji ne žele stabilnu Hrvatsku". "Onima kojima ne odgovara da Hrvatska bude normalna, demokratska i uređena zemlja", naveo je.

"Ne možemo živjeti u temama iz Drugog svjetskog rata"

Uvjeren je da pojedine organizacije, ne nužno političke stranke, sustavno pokušavaju destabilizirati zemlju i nametati narativ da je Hrvatska "profašistička" i da se "revitalizira ustaštvo".

"Ne znam gdje oni vide te silne ustaše, fašiste i naciste u Hrvatskoj. Mi smo demokratska i tolerantna zemlja, nacionalne manjine ovdje imaju prava kakva često nemaju ni u svojim matičnim državama", poručio je. Dodao je kako takvi narativi štete Hrvatskoj i nisu utemeljeni na činjenicama, ali opstaju zato što nekim akterima odgovara stalno izazivanje podjela.

Dotaknuo se i svoje izjave da pozdrav ZDS treba poslati u muzeje, na što je dodao da isto vrijedi i za jugoslavensku petokraku. Upozorio je da "ne možemo 2025. godine živjeti u temama iz Drugog svjetskog rata". Napomenuo je da Hrvatska danas ima posve druge izazove te da se društvo mora okrenuti budućnosti.

Tvrdi da su se uoči obilježavanja tragedije Vukovara i Škabrnje pojavile "izložbe i provokacije" koje nisu slučajne, nego imaju jasnu svrhu.

"Moramo biti spremni na provokacije i imati jasan odgovor, ali ne smijemo upasti u zamku nasilja, razračunavanja ili metoda koje nisu prihvatljive. Neki su shvatili demokraciju kao anarhiju. Misle da mogu govoriti što god žele, vrijeđati žrtve, Domovinski rat i temelje hrvatske države", istaknuo je. Smatra da Hrvatska mora postati otpornija na političke i ideološke pritiske izvana i iznutra.

"Ne želimo samo kupovati, nego i razvijati našu industriju"

Zatim je govorio o velikom ciklusu modernizacije Hrvatske vojske. Objasnio je da su u tijeku četiri strateške nabave: tenkovi Leopard, protudronska zaštita, francuske haubice i kamioni Tatra. Ukupna vrijednost projekata iznosi nešto manje od dvije milijarde eura.

Naglasio je da je riječ o povijesno velikom financijskom ulaganju, ali da Hrvatska sama neće snositi najveći dio troška. "Skoro milijardu i 700 milijuna eura dolazi iz europskih fondova. To je novac iz programa Europske unije koji nam omogućuje nabave koje su trenutačno najpotrebnije za Oružane snage", objasnio je.

Prve isporuke Tatri očekuju se već krajem godine. Brzo bi trebali stići i protudronski sustavi, dva stacionarna i dva mobilna. Haubice i Leopardi također bi trebali doći prije 2028., a do te bi godine trebala biti završena isporuka i HIMARS-a te dodatnih helikoptera Black Hawk.

"Hrvatska vojska će do 2028. biti potpuno opremljena tim sustavima. A uz ove najzvučnije nabave, u tijeku su i brojni drugi projekti, uključujući podizanje spremnosti Rafalea na razinu F4", priopćio je.

Ponovio je da je modernizacija protuzračne obrane jedan od ključnih koraka koji je već u procesu pregovora. Posebno je istaknuo da se hrvatska obrambena industrija snažno uključuje u sve procese opremanja.

"Imamo više od 140 tvrtki koje proizvode opremu i naoružanje. Šest ili sedam njih ubrajamo među velike. Uključeni su u realizaciju ovih projekata, a mi želimo ne samo kupovati, nego i razvijati našu industriju. To je važno i za obranu i za gospodarstvo", poručio je.

"Nastojat ćemo preuzeti tri broda i dovršiti ih"

Komentirao je i Brodosplit, odnosno gradnju vojnih brodova. Podsjetio je da je brodogradilište raskinulo ugovor s MORH-om, ali je jasno dao do znanja da bi država to ionako učinila. Upozorio je kako je "podnošenje kaznenih prijava manevar kojim se pokušava prikazati da je Brodosplit oštećen, a realnost je potpuno drugačija".

Jedan brod, OOB Umag, dovršen je i predan prema ugovoru iz 2014. godine. Preostala tri završena su tek 40–45 % i ostavljena za dodatno pregovaranje. Neovisni vještaci procijenili su da bi dovršetak stajao oko 32–34 milijuna eura, ali Anušić navodi da je Brodosplit tražio 15-20 milijuna više.

Napomenuo je kako su preostala tri broda trenutačno u postupku pravnog osporavanja upisa vlasništva te da će MORH nastojati preuzeti brodove i dovršiti ih s drugim brodogradilištima. Postoji i mogućnost da se njihov dovršetak poveže s većim projektom nabave dviju korveta.

"Nekoliko ponuditelja već je iskazalo interes da u sklopu gradnje korveta dovrše i ova tri broda", zaključio je.