AMERIČKI predsjednik Donald Trump ove je godine dramatično pojačao američki utjecaj u Latinskoj Americi, nagrađujući vlade koje mu se priklone i kažnjavajući one koje mu se protive. Kako piše New York Times u analizi, takav pristup preokrenuo je političku dinamiku u regiji.

Godinu je otvorio neobičnim obećanjima - najavama da želi preuzeti Panamski kanal, kontrolirati Grenland i preimenovati Meksički zaljev u Zaljev Amerike. Završava je bombardiranjem brodova iz Južne Amerike, raspoređivanjem najvećeg američkog nosača zrakoplova u Karibe i razmatranjem vojnih opcija protiv venezuelanskog autokrata.

Galerija

Američka sfera utjecaja vraća se u središte politike

Prema analizi New York Timesa, zapadna hemisfera postala je glavno vanjskopolitičko poprište Washingtona. Uz vojne prijetnje i akcije, Bijela kuća ove je godine uvela oštre carine, teške sankcije, kampanje pritiska i golema financijska spašavanja vlada širom Amerike.

Trump tvrdi da nastoji zaustaviti dotok droga i migranata u SAD. No drugi visoki dužnosnici otvoreno poručuju da je cilj - ponovno uspostaviti američku dominaciju na “američkoj polovici planeta”.

"On vjeruje da je ovo susjedstvo u kojem živimo", rekao je Mauricio Claver-Carone, Trumpov posebni izaslanik za Latinsku Ameriku do lipnja. "I ne možeš biti globalna sila ako nisi dominantna sila u svojoj regiji."

Povijesni zaokret i novi, pragmatični pristup

Sjedinjene Države desetljećima su intervenirale u Latinskoj Americi, od podrške vojnim udarima do invazije na Panamu. Tijekom Hladnog rata cilj je bio promicanje kapitalizma, često uz podršku diktatura; kasnije je naglasak bio na demokraciji i slobodnoj trgovini.

Trumpova politika, tvrdi NYT, djeluje mnogo jednostavnije: što je dobro za SAD? U igri su prirodni resursi, sigurnosne pozicije i tržišta koja Washington želi osigurati uz pomoć agresivnog tima “jastrebova”, predvođenih ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom.

Novi poredak u Latinskoj Americi

Kako navodi New York Times, mnogi čelnici u regiji prilagodili su se Trumpu - neki zato što u tome vide korist, drugi zato što se boje posljedica.

Taj pristup dobio je i naziv: “Donroeova doktrina”, igra riječi na Monroeovu doktrinu iz 1823. godine. Tada je cilj bio zaustaviti europske sile u regiji; danas je konkurent Kina, koja je izgradila golemi politički i ekonomski utjecaj u Latinskoj Americi.

"Zapadna hemisfera je američko susjedstvo i mi ćemo je zaštititi", napisao je ministar obrane Pete Hegseth.

Bivši dužnosnici navode da Trump vidi hemisferu poput njujorškoj susjedstva u kojem “tko kontrolira kvart, kontrolira moć”.
"Tu vrlo lokalnu perspektivu prenosi na globalnu razinu", rekao je John Feeley, bivši veleposlanik SAD-a u Panami.

Trump nagrađuje poslušne, kažnjava protivnike

Kako otkriva NYT, Bijela kuća ugasila je mnoge programe pomoći u Latinskoj Americi i fokusirala se na stvaranje mreže saveznika.

Najbolji primjer je Argentina. Predsjednik Javier Milei, koji je javno dovodio u pitanje vjerodostojnost Trumpova poraza 2020., dobio je američki spas od 20 milijardi dolara dok je njegova vlada bila na rubu sloma. Mileijeva stranka potom je uvjerljivo pobijedila na izborima.

"Stvarno preuzimamo čvrstu kontrolu nad Južnom Amerikom", rekao je Trump nakon toga. Nekoliko dana kasnije Milei i Trump dogovorili su okvir trgovinskog sporazuma koji Amerikancima otvara pristup argentinskim mineralima.

El Salvador, Panama...

U Salvadoru je predsjednik Nayib Bukele pristao primiti više od 200 venezuelanskih deportiraca u zatvor s najvišim mjerama sigurnosti. Trump ga je potom javno pohvalio, a State Department uklonio je upozorenje za putovanja, što je ogroman poticaj turističkom sektoru.

Salvador, Ekvador i Gvatemala sklopili su nove trgovinske sporazume, a Panama je izbjegla Trumpove prijetnje. Popularnost proameričkih čelnika u regiji raste, a desnica jača u nizu država.

U Boliviji je prekinuta dvadesetogodišnja vladavina ljevice, što su američki dužnosnici pozdravili. Čile je blizu izbora desnog predsjednika naklonjenog Trumpu, a u Peruu američki su dužnosnici podržali kandidata nadimka Porky.

Kazne za vlade koje odbijaju suradnju

Oni koji mu se suprotstave suočavaju se s drastičnim mjerama. Washington je zaprijetio carinama od 100 posto na uvoz iz Nikaragve, pojačao izolaciju Kube i pokrenuo snažnu kampanju pritiska na Venezuelu.

SAD je venezuelanskog čelnika Nicolása Madura nazvao bjeguncem i ponudio 50 milijuna dolara nagrade za njegovo uhićenje. Trump razmatra ciljanje kopnenih meta i korištenje specijalnih postrojbi.

Istodobno, američka vojska ima najveći raspored snaga u regiji u desetljećima - više od 15.000 vojnika. Najveći američki nosač zrakoplova, USS Gerald Ford, premješten je u blizinu Venezuele.

Kontroverzne vojne operacije i pritisak na Kolumbiju

Od rujna je američka vojska izvela 21 napad na brodove za koje tvrdi da prevoze drogu, pri čemu je ubijeno 83 ljudi. Dokaza da je riječ o krijumčarenju - nema. Kako piše NYT, ta neuobičajena kampanja izazvala je zabrinutost u Kongresu i služi kao poluga pritiska.

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro jedan je od najvećih kritičara. Nakon što je osudio napade, SAD je obustavio pomoć, pogodio brod pod kolumbijskom zastavom i uveo sankcije samom Petru, optuživši ga za trgovinu drogom. Petrova popularnost pala je, a analitičari očekuju jačanje desnice na izborima.

Summit Amerike otkazan prvi put u povijesti

Jedan od najočitijih učinaka Trumpove politike je otkazivanje Summita Amerike i to prvi put u 31 godini. Organizatori su naveli “duboke podjele koje onemogućavaju produktivan dijalog”.

Najveći izazov za Trumpa su Meksiko i Kanada, ključni trgovinski partneri s velikom pregovaračkom moći. Odupiru se nekim zahtjevima i pritom politički jačaju kod kuće.

Sukob s Brazilom, a onda - "ljubav"

Još žešći sukob dogodio se s Brazilom. U srpnju je Washington uveo carine od 50 posto i sankcije kako bi spriječio kazneni progon bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, Trumpova saveznika.

Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva kritizirao je Trumpa, nakon čega mu je porasla popularnost. Brazil je potom osudio Bolsonara zbog pokušaja državnog udara i osudio ga na 27 godina zatvora.

Nekoliko tjedana kasnije Trump je iznenada promijenio taktiku - sastao se s Lulom i poručio da ga “voli”, a obje države sada pregovaraju o ukidanju carina.