JEDAN od najtežih trenutaka u napredovanju Alzheimerove bolesti jest kada pacijenti prestanu prepoznavati lica svojih najbližih, gubeći sjećanja na obitelj i prijatelje.

No, novo istraživanje nudi tračak nade i potencijalno objašnjenje zašto se to događa. Znanstvenici su otkrili ključni mehanizam koji stoji iza ovog bolnog gubitka socijalnog pamćenja, što otvara vrata novim mogućnostima liječenja, piše Science Alert.

Slom 'zaštitne mreže' u mozgu

Istraživanje provedeno na miševima, koje su vodili znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Virginiji i Virginia Techa, otkrilo je da bi ključnu ulogu u ovom postupnom gubitku pamćenja mogli imati poremećaji u specijaliziranim strukturama koje podupiru veze između neurona.

Te strukture, poznate kao perineuronske mreže, tvore matricu oko neurona u određenim dijelovima mozga, gdje stabiliziraju sinaptičke kontakte i osiguravaju pravilnu komunikaciju ključnu za pohranu sjećanja.

"Pronalaženje strukturne promjene koja objašnjava specifičan gubitak pamćenja kod Alzheimerove bolesti vrlo je uzbudljivo", rekao je neuroznanstvenik Harald Sontheimer sa Sveučilišta u Virginiji. "To je potpuno nova meta, a već imamo prikladne kandidate za lijekove."

Eksperiment koji ulijeva nadu

Znanstvenici su sumnjali da bi propadanje ovih mreža moglo igrati ulogu u napredovanju bolesti.

Njihova studija na miševima pokazala je da su životinje, nakon što su se perineuronske mreže pogoršale u dijelu hipokampusa poznatom kao CA2, izgubile sposobnost prepoznavanja drugih miševa. Zanimljivo, zadržale su sposobnost stvaranja novih sjećanja o predmetima u svom okruženju, što podsjeća na iskustva ljudi s Alzheimerovom bolešću, kod kojih socijalno pamćenje često blijedi prije pamćenja objekata.

"Kod Alzheimerove bolesti, ljudi imaju poteškoća s pamćenjem svoje obitelji i prijatelja zbog gubitka pamćenja poznatog kao socijalno pamćenje. Otkrili smo da mrežasta ovojnica poznata kao perineuronske mreže štiti ta socijalna sjećanja", pojasnila je glavna autorica Lata Chaunsali, studentica poslijediplomskog studija neuroznanosti.

Tim je također testirao mogu li spriječiti ovaj gubitak. Koristili su inhibitore enzima MMP, koji mogu otopiti proteine u perineuronskim mrežama. Miševi s Alzheimerovom bolešću koji su primili ove inhibitore pretrpjeli su manje oštećenje mreža i zadržali su više funkcija socijalnog pamćenja.

"U našem istraživanju s miševima, kada smo ove moždane strukture čuvali sigurnima rano u životu, miševi koji su patili od ove bolesti bili su bolji u pamćenju svojih socijalnih interakcija", kazala je Chaunsali.

Milijuni oboljelih i put prema lijeku

Procjenjuje se da danas 55 milijuna ljudi živi s demencijom, pri čemu Alzheimerova bolest čini više od 60 posto slučajeva. Očekuje se da će te brojke nastaviti rasti kako populacija stari. Novi nalazi su obećavajući, ali istraživači naglašavaju da su preliminarni i da je potrebno još mnogo istraživanja kako bi se potvrdili rezultati i njihova primjenjivost na ljudima.

"Naše istraživanje pomoći će nam da se približimo pronalaženju novog, netradicionalnog načina liječenja ili, još bolje, prevencije Alzheimerove bolesti, nešto što je danas prijeko potrebno", dodala je Chaunsali.

Sontheimer je zaključio s oprezom: "Iako imamo lijekove koji mogu odgoditi gubitak perineuronskih mreža, a time i odgoditi gubitak pamćenja kod bolesti, potrebno je provesti više istraživanja o sigurnosti i učinkovitosti našeg pristupa prije nego što se to može razmotriti kod ljudi."