UDRUGA Biom poziva građane na izbor za Pticu godine 2026., koji organizira ga ornitološka zajednica uz inicijativu Bioma iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka.

Kako ističu, cilj je uključiti što više ljubitelja prirode i ptica u podizanje svijesti o važnosti očuvanja njihovih staništa i bioraznolikosti u Hrvatskoj. Glasovanje je otvoreno svima, a svoj glas moguće je dati jednoj od tri nominirane vrste - crnoj čiopi, morskom vrancu ili žličarki - putem formulara koji možete pronaći na ovom linku. Rok za glasanje je 24. studenoga 2025.

Crna čiopa (Apus apus)

Crna čiopa najčešća je vrsta čiope u Hrvatskoj i ptica koja gotovo cijeli život provodi u zraku. Kako navodi Biom, mogu spavati u zraku te tijekom selidbe često uopće ne slijeću. Prirodno se gnijezde u šupljinama stijena, no u gradovima koriste pukotine i otvore na zgradama, pod krovovima i strehama.

Upravo zbog toga danas ovise o staroj i dotrajaloj infrastrukturi. Obnova zgrada i suvremeni građevinski stilovi uklanjaju pukotine koje su im bile dostupne generacijama, što je dovelo do pada njihove brojnosti.

Čiopama pogoduje toplija klima pa su najbrojnije u primorju. Gnijezde se u kolonijama i nisu teritorijalne. U Hrvatsku dolaze krajem zime ili početkom proljeća, a najveći broj odlazi već u kolovozu. Svoju hranu, kukce i druge beskralješnjake, prikupljaju isključivo u letu, a zbog vrlo kratkih nogu ne slijeću na tlo. Njihova gnijezda grade se od materijala koji pokupe u zraku te su učvršćena ljepljivom slinom.

Čiopa je i rekorder: drži svjetski rekord za najdulji neprekinuti let, a u zraku može jesti, piti, pa i spavati.

Morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmarestii)

Morski vranac, poznat i kao kormoran ili morovan, jedna je od najelegantnijih morskih ptica. Hrvatska populacija jedna je od najvećih na Mediteranu i broji oko 2 000 parova.

Odrasle ptice prepoznatljive su po crnom perju sa zelenkastim odsjajem, vitkom vratu i smaragdnim očima sa žutim prstenom. Za razliku od većeg, dobro poznatog velikog vranca, ova je podvrsta isključivo vezana uz morsku obalu. Gnijezdi se na malim otočićima i nedostupnim hridima, u kolonijama koje pružaju zaštitu od predatora i ljudi.

Morski vranac vrsni je ronilac - pod vodom može ostati nekoliko minuta, a zabilježeni su i zaroni do 60 metara dubine. Nakon ribolova često se može vidjeti kako raširenih krila suši perje na stijenama.

Sezona gniježđenja vrlo je razvučena; prvi parovi počinju se gnijezditi već u zimi, a neki tek u svibnju. Parovi su vjerni svojim mjestima te se često vraćaju na isto gnijezdo. Tijekom sezone dobivaju karakteristični tanki čuperak na glavi.

Biom upozorava da je vranac osjetljiv na promjene i onečišćenje mora. Stradava u mrežama stajaćicama, vršama i parangalima, a dodatni problem predstavlja smanjena dostupnost ribe zbog prelova morskih organizama. Očuvanje ove vrste ujedno znači očuvanje zdravlja Jadrana.

Žličarka (Platalea leucorodia)

Žličarka je jedna od najupečatljivijih ptica europskih močvara. Prepoznatljiva je po visokom, bijelom tijelu i jedinstvenom kljunu oblika žlice. Biom ističe da se hrani ribom, žabama, ličinkama i rakovima, koje skuplja plitkim zamahivanjem kljuna s lijeva na desno.

Tijekom udvaranja i gniježđenja razvija upečatljivo "svadbeno ruho" - žuti prsni pojas i duga pera na zatiljku koja tvore dekorativni čuperak. U kolonijama se često gnijezdi s čapljama, a gnijezda u istoj koloniji znaju biti vrlo blizu jedno drugom, čak povezana "mostovima" od trske i grančica.

Žličarke su tijekom cijele godine društvene i često lete u jatima, iako se rjeđe miješaju s drugim dugonogim močvarnim vrstama.

Prema Biomu, žličarka je važan indikator očuvanosti močvarnih ekosustava. Ovisi o čistim, plitkim vodama i bogatoj prisutnosti sitnih organizama, a u Hrvatskoj ju je moguće promatrati u Lonjskom polju te na pojedinim slavonskim ribnjacima. Populacija je vrlo mala i vrsta je strogo zaštićena.

Ako ste odabrali favorita u natjecanju za Pticu godine, svoj glas možete ostaviti na ovom linku.