VIŠE od tri desetljeća nakon opsade Sarajeva talijansko državno odvjetništvo otvorilo je istragu koja bi mogla rasvijetliti jedan od najmračnijih i najmanje poznatih aspekata rata u Bosni i Hercegovini – priču o "turistima-snajperistima", stranim državljanima koji su, navodno, plaćali da bi pucali na civile u opkoljenom gradu.

Istraga je pokrenuta nakon prijave talijanskog novinara i pisca Ezija Gavazzenija, koji je milanskom državnom odvjetništvu dostavio dokumente i svjedočenja prikupljena tijekom višegodišnjeg istraživanja. Za N1 je izjavio da je dokumentarni film "Sarajevo safari" bio polazna točka njegovog rada.

Istraga se zasad vodi protiv nepoznatih počinitelja, ali bi talijansko pravosuđe moglo doći do konkretnih imena. "Imao sam kontakte s ljudima među kojima je bio i pripadnik obavještajnih službi BiH tijekom opsade Sarajeva, koji je svjedočio o grupama talijanskih 'turista-snajperista' koji su dolazili na brda da pucaju na civile", tvrdi Gavazzeni za DW.

Milansko državno odvjetništvo povjerilo je istragu specijalnoj jedinici karabinjera ROS, poznatoj po radu na složenim međunarodnim predmetima. Italija je time postala prva zemlja koja je pokrenula pravosudnu istragu o "vikend snajperistima".

Svjedočenje bivšeg obavještajca

Bivši obavještajac Armije BiH Edin Subašić, koji u filmu "Sarajevo safari" govori o strancima koji su plaćali da pucaju na civile, opisao je događaj iz 1993. godine - saslušanje zarobljenog dobrovoljca koje je, tvrdi, otkrilo postojanje stranih "turista-snajperista".

"Zarobljenik, dvadesetogodišnjak iz Paraćina, kazao je da je u Bosnu, na poziv Srpske radikalne stranke, došao s grupom dobrovoljaca iz Beograda. Tijekom noćne vožnje do Pala u autobusu je primijetio pet stranaca koji su imali poseban status i bili dobro opremljeni. Prema njegovim riječima, trojica su bili Talijani - jedan iz Milana - dok preostala dvojica nisu otkrila identitet", ispričao je Subašić.

Prema njegovim riječima, ti ljudi nisu bili plaćeni za ratovanje, već su sami plaćali da im vojska bosanskih Srba omogući da pucaju na civile – što je opisao kao "safari na ljude".

Kako prenosi Federalna televizija (FTV), Subašić tvrdi da je tijekom rata prikupio informacije o Talijanima koji su sudjelovali u snajperskim napadima na Sarajevo. "Pronađena su imena nekih počinitelja, a daljnja istraga mogla bi rasvijetliti kako su bila organizirana putovanja, plaćanja i povratak sudionika", rekao je Subašić. FTV također prenosi da je postojao i "poseban cjenik", dok je visina naknade ovisila o tome "tko je meta - muškarac, žena, trudnica ili dijete".

"Vikend četnici" i sjećanja preživjelih

Sarajlije su ih zvale "vikend četnici" - one koji su, bilo da su plaćali ili bili plaćenici, vikendom dolazili na ratište. Džemil Hodžić imao je deset godina kada je izgubio brata Amela, šesnaestogodišnjaka kojeg je 1993. ubio snajperist sa Špicaste stijene, položaja pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Danas vodi projekt Sniper Alley Photo i serijal The Story Behind The Photo, u kojem svjedoči o životu pod opsadom.

"Govorilo se da dolaze ljudi sa strane. Znamo za plaćenike i dobrovoljce iz Rusije i Grčke, kao i za srpsku dijasporu. Njemački fotoreporter Peter Kullmann u našem serijalu opisuje susret sa Srbima koji su dolazili iz Njemačke samo na dva dana, da bi - kako su tvrdili - 'branili svoju zemlju'. Dolazili bi u petak poslije posla, a vraćali se u nedjelju kasno da bi stigli na posao u ponedjeljak", kaže Hodžić za DW.

Nije poznato jesu li te osobe plaćale da ubijaju ili su bile plaćene ali, dodaje on, njihovo snajpersko djelovanje "ostavljalo je krvave tragove po sarajevskim ulicama". "Nažalost, ubojice i snajperisti koji su nas ubijali četiri godine i dalje su na slobodi. Naše tužiteljstvo ne radi ništa po tom pitanju. Bojim se da će i ovaj slučaj iz Italije uskoro nestati iz medijskog prostora, sve do nekog novog otkrića", upozorava Hodžić.

Tokača: Ako se dešavalo, ne može ostati skriveno

Direktor Istraživačko-dokumentacijskog centra Sarajevo Mirsad Tokača kaže za DW da su analize stradanja civila pokazale kako je snajperska vatra odnijela između 300 i 350 života na području deset sarajevskih općina. "Gotovo svi su bili civili, uključujući i djecu", navodi on.

Iako nema konkretnih podataka o "turistima-snajperistima", Tokača ističe da postoji dokumentirano sudjelovanje stranih plaćenika u redovima JNA i VRS: "U našoj bazi registrirano je oko 300 osoba iz Grčke, Rusije, Ukrajine i drugih zemalja koje su ratovale u sastavu srpske vojske."

S vremenske distance od tri desetljeća, kaže, istina ipak izlazi na vidjelo: "Ako se nešto zaista dešavalo, to se ne može sakriti. Netko će prije ili kasnije progovoriti - bilo sudionici, ako imaju savjesti, ili oni koji su sve to organizirali."

Za Tokaču, "činjenica da talijansko pravosuđe sada istražuje ovaj slučaj govori da postoje određeni podaci koji potvrđuju jedan oblik brutalnog i nečovječnog djelovanja prema civilima u opsjednutom gradu".

I ranije podnošene prijave

Vijest o "snajper-turistima" izazvala je snažan odjek u medijima jer bi ovo moglo biti prvo suđenje europskim državljanima koji su, izvan formalne vojne hijerarhije, ali uz podršku ili znanje snaga bosanskih Srba, sudjelovali u ratnim zločinima u BiH.

Bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić ranije je u vezi s ovim slučajem podnijela prijavu Tužiteljstvu BiH, ali je, kako tvrdi Gavazzeni, to "zataškano".

I dok u Italiji istraga napreduje, u BiH, prema riječima svjedoka Edina Subašića, slučaj stoji već tri godine. Subašić za DW kaže da je s istim dokazima Državno odvjetništvo Italije u Milanu otvorilo istragu: "Radi se o politički usmjerenom neradu u predmetima koji terete pripadnike VRS-a, a postupajuća tužiteljica Marijana Čobović opstruira provesti istragu iako sam ponudio svjedočenje i niz dokaza."

Ako se dokažu navodi iz talijanske istrage, bit će to prvi slučaj u kojem i europski državljani odgovaraju za sudjelovanje u snajperskom "lovu na ljude", jednom od simbola zla koje je Sarajevo trpjelo tijekom najduže opsade u modernoj povijesti.