MINISTAR prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić danas je, na saborskom aktualnom prijepodnevu, rekao da je tijekom ove godine "značajan broj" stambenih jedinica koje su bile u kratkoročnom najmu prešao u dugoročni najam.

"Temeljem Nacionalnog plana stambene politike provodimo niz mjera. U međuvremenu smo donijeli Zakon o upravljanju i održavanju višestambenim zgradama gdje smo ograničili pristup kratkoročnom najmu. Prema našim podacima, značajan broj stambenih jedinica koje su bile u kratkoročnom najmu prešle su u dugoročni najam što je i bio cilj Nacionalnog plana stambene politike", rekao je Bačić.

Time je odgovorio HDZ-ovom Ivanu Radiću kojeg je zanimalo u kojoj je fazi provedba Nacionalnog plana stambene politike budući da postoji problem rješavanja stambenog pitanja, posebice za mlade obitelji.

Bačić najavio donošenje novih zakona

Bačić je podsjetio da su donesene i izmjene Zakona o društveno poticanoj stanogradnji koji je omogućio da s Radićem, kao gradonačelnikom Osijeka, potpiše ugovor o izgradnji 206 stanova iz programa poticane stanogradnje u Osijeku "što je jedna od najvećih investicija u osječku stanogradnju u proteklih 40 godina".

Napomenuo je da je izmjenama tog zakona omogućen povrat 50 posto plaćenog PDV-a za kupnju prve nekretnine i cjelokupnog iznosa poreza na promet nekretnina prilikom prve kupnje nekretnine za mlade. "Već je 2000 naših mladih sugrađana obuhvaćeno tim povratom i vraćena su im novčana sredstva temeljem kojih mogu opremiti stan kojega su netom kupili", istaknuo je.

Najavio je da će se u studenome donijeti i zakon o ugradnji dizala u višestambene zgrade, o uređenju pročelja višestambenih zgrada. Uz to, kaže, pred nama je i donošenje zakona o priuštivom najmu te zakona o najmu.

"Uvjeren sam da ćemo kada donesemo kompletnu zakonsku regulativu, koja je sada u rukama Vlade - a među njima su zakoni o prostornom uređenju, gradnji i o energentskoj učinkovitosti - u potpunosti dosegnuti ciljeve iz nacionalnog programa", istaknuo je.

Piletić: Želimo trajno unaprjeđivati mirovinska prava

Blaženku Polović (Možemo!) zanimalo je planira li Vlada u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja ispraviti nepravdu prema braniteljima koji su nakon Domovinskog rata nastavili raditi, a primaju znatno nižu mirovinu od onih koji su u nju otišli po posebnim propisima te zašto branitelji bez ikakvih primanja nemaju prava na troškove stanovanja kao korisnici zajamčene minimalne naknade.  

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić poručio je da je ključna odlika mirovinskog sustava povoljnije pravo. "Ako imate pravo birati mirovinu, hrvatski mirovinski sustav uvijek vas upućuje na povoljnije pravo izbora mirovine", kazao je.

Istaknuo je i da "trajno žele unaprjeđivati mirovinska prava", a u prijedlogu novog državnog proračuna za 2026. vidjet će se koliko je predviđeno povećanje stavke za mirovine u Hrvatskoj. "Više ne govorimo o stotinama milijuna kuna nego o stotinama milijuna eura iz godine u godinu", istaknuo je.

Paus o stranim sakupljačima tartufa

Dalibor Paus (IDS) upozorio je da se Istra suočava sa sve većim dolaskom stranih sakupljača tartufa koji bez poštivanja hrvatskih propisa devastiraju šume, oštećuju staništa te stvaraju nelojalnu konkurenciju domaćim tartufarima kojima stoljećima čuvaju tu tradiciju i prirodu.   

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić rekao je da je zakonska regulativa u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije koje izdaje dozvole za tartufarenje. Naveo je i da je za to izdana jedna dozvola državljaninu Italije, a za sve ostale su tu prekršajne odredbe Državnog inspektorata RH.

SDP-ov Mihael Zmajlović upozorio je da već tri godine nije utvrđena naknada za priključenje na mrežu čime se onemogućuje razvoj projekata obnovljivih izvora energije, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar ustvrdio je da Hrvatska "predvodi u implementaciji obnovljivih izvora energije" te će se i prije vremena ostvariti ciljevi iz nacionalnog energetskog i klimatskog plana. 

Istaknuo je da su potrebne solarna i vjetro-energija, ali na optimalan način. Naveo je da je do sada uloženo 4,2 milijarde eura u poticanje solara i vjetra, ali i upozorio da su to oscilatorne energije te zbog toga treba "balansirati" prijenosnu mrežu. Pojasnio je da solari trebaju biti na mjestu proizvodnje i potrošnje - krovovima kuća i proizvodnih hala.