EU u zadnji čas ublažila klimatske ciljeve uoči summita COP30
MINISTRI zaštite okoliša EU-a postigli su okvirni dogovor o cilju smanjenja klimatskih promjena do 2040. u ranim jutarnjim satima, ublaživši cilj u zadnji čas, žureći se da postignu dogovor prije summita UN-a COP30 u Brazilu.
Nakon više od 18 sati pregovora, ministri zaštite okoliša iz zemalja Europske unije dali su neformalnu podršku kompromisu o smanjenju emisija za 90% do 2040. u odnosu na razinu iz 1990., uz fleksibilnost za eventualno razvodnjavanja tog cilja, potvrdili su diplomati EU-a.
Ministri EU-a planiraju se ponovno sastati jutros kako bi formalno odobrili dogovor. Nekoliko zemalja, uključujući Poljsku, Češku i Mađarsku, naznačilo je da će se protiviti planu, ali nije ih dovoljno da neslaganjem sporazum i blokiraju jer mu treba podrška najmanje 15 država članica.
"Vjerujemo da imamo osnovu za politički dogovor", poručio je glasnogovornik Danske, koja predsjedava EU-om i ovim razgovorima.
Što je u nacrtu?
Ublaženi cilj omogućio bi zemljama kupnju stranih ugljičnih kredita kako bi pokrile do 5% cilja smanjenja emisija od 90%, prema nacrtu sporazuma EU-a koji je vidio Reuters. To bi u praksi značilo da europske tvrtke mogu smanjiti emisije za 85%, a ugljičnim kreditima u stranim zemljama plaćalo bi se smanjenje emisija u ime Europe kako bi se nadoknadio ostatak.
U nacrtu se navodi da će EU također naknadno razmotriti mogućnost smanjenja cilja za još 5% ugljičnim kreditima. EU se žuri s dogovorom o svom novom klimatskom cilju kako na klimatski summit COP30 ne bi došla praznih ruku. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sastat će se s drugim svjetskim čelnicima 6. studenog.
"Mnogo je toga na kocki. Riskiramo izgubiti svoje međunarodno vodstvo, što je ključno u ovom izvanredno složenom kontekstu", kazala je jučer novinarima španjolska ministrica zaštite okoliša Sara Aagesen.
U daljnjem nastojanju da pridobije skeptične zemlje, u nacrtu kompromisa navodi se da će EU ublažiti druge politički osjetljive klimatske politike, uključujući odgodu pokretanja tržišta ugljičnim zagađenjem za godinu dana, do 2028. Poljska i Češka protive se toj politici, navodeći strahove da bi politika mogla dovesti do rasta cijene goriva.
"Ne želimo uništiti gospodarstvo. Ne želimo uništiti klimu"
Zemlje uključujući Francusku i Portugal tražile su fleksibilnost od 5% ugljičnih kredita, dok su druge, uključujući Poljsku i Italiju, tražile 10%. Španjolska i Nizozemska bile su među onima koji su se protivili daljnjem relativiziranju cilja, rekli su diplomati EU-a za Reuters.
Europska komisija izvorno je predložila cilj smanjenja emisija od 90%, s maksimalnim udjelom ugljičnih kredita do 3%. Ublažavanje cilja odražava negativnu reakciju na ambicioznu europsku klimatsku agendu, koja ne odgovara industriji i nekim vladama koje ne vjeruju da si mogu priuštiti mjere uz obrambene i industrijske prioritete.
"Ne želimo uništiti gospodarstvo. Ne želimo uništiti klimu. Želimo spasiti oboje istovremeno", izjavio je jučer zamjenik poljskog ministra za klimu Krzysztof Bolesta. Poljska, Italija, Češka i druge su se protivile izvornom cilju od 90% kao previše restriktivnom za domaću industriju koja se bori s visokim troškovima energije, jeftinijim kineskim uvozom i američkim carinama.
Druge, uključujući Nizozemsku, Španjolsku i Švedsku, navele su pogoršanje ekstremnih vremenskih uvjeta i potrebu da se sustigne Kina u proizvodnji zelenih tehnologija kao razloge za ambiciozne ciljeve. Neovisni savjetnici EU-a za klimatsku znanost upozorili su da bi kupnja stranih CO2 kredita preusmjerila prijeko potrebna ulaganja dalje od europske industrije.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati