Šajeta o hitu Idemo na mer i digitalizaciji: Nije do par eura, daješ intimne podatke
Sadržaj nastao u suradnji s: mer
Malo tko je mogao očekivati da će najvažnije zakonske promjene za poduzetnike u 2026., Fiskalizaciju 2.0. i obvezno slanje elektroničkih računa, najaviti glazbenik. Ali, upravo to se dogodilo. Ovog ljeta pjesma "Idemo na mer" Dražena Turine Šajete postala je pravi hit među svima koji su ikad čekali na šalteru ili tražili onaj jedan izgubljeni papir.
Iza svega stoji mer, vodeći informacijski posrednik za eRačune, koji je zakonske promjene htio objasniti na zabavan i šaljiv način. Zaključili su da je bolje da ih otpjeva netko tko i sam dijeli iste frustracije. Šajeta se pokazao kao prirodan izbor autora, jer, kao samostalni umjetnik, razumije perspektivu obrtnika i poduzetnika, a pritom je i dugogodišnji korisnik mera.
Pjesma je u samo dva tjedna od lansiranja prikupila više od pola milijuna pregleda, završila na radijima i u medijima, inspirirala brojne intervjue, pozive, pa čak i potaknula Šajetu da pokrene svoj prvi merch. No iza refrena "Idemo na mer" ne stoji samo humor, već i jasna poruka: digitalizacija poslovanja je nužnost, a upravo mer ju je približio ljudima opuštenijim pristupom.
U mer-ovom podcastu Šajeta je otkrio pozadinu hita, a u intervjuu za Index progovara o inspiraciji, o vlastitim mukama s birokracijom, o knjigovođama, obrtnicima, izazovu da zakonski propis pretvori u stih, ali i o tome kako je pjesma zapravo otvorila Pandorinu kutiju domaće birokracije. Kao bivši porezni dužnik, otvoreno je progovorio i o tome kako je preživio taj životni brodolom.
Tridesetogodišnja borba s birokracijom
"Danas si, kako i sam kažeš, uspješan obrtnik, no bilo je i teških dana kada si dospio i na listu poreznih dužnika. Koja su ti osobna iskustva pomogla za pjesmu o okovima birokracije? Što ti je bila glavna inspiracija?"
Zapravo, 30 godina se hrvam s papirima. Malo sam bio i u politici, imao sam čast sudjelovati u nekim kampanjama. Ali svaki sam put skužio da je birokracija elementarni problem. Više puta sam se zapitao što bih ja napravio da sam političar na funkciji. Mi smo puni birokracije, u eri digitalizacije mi još šaljemo golube pismonoše.
A kad si obrtnik, to ide na veći level. Meni je najsmješnije kad moram tražiti R1 u restoranu pa ga moram spremati, pa ga šaljem knjigovođi... Uvijek se smijem tom postupku kad brižno spremam te papire, imam jedan pretinac u ruksaku samo za R1...
Dvaput sam bankrotirao, bile su to neke situacije gdje se nisam najbolje snašao. Ako nisi u Hrvatskoj vješt s papirima ili nemaš dobro knjigovodstvo, teško ti je. Uvijek kažem u šali, ako si kantautor, moraš biti jednako dobar u pisanju pjesama i papirima. Ja papire prezirem. Da bude još zabavnije, supruga mi radi u Fini.
Stvaranje hita o birokraciji
Umjesto klasičnih reklama i billboarda, mer se u educiranju javnosti o Fiskalizaciji 2.0. i skoroj obvezi razmjene elektroničkih računa odlučio na nešto nekonvencionalno, stvoriti glazbeni hit kao komunikacijski kanal. Kako je izgledao trenutak kad si snimio finalnu verziju "Idemo na mer", jesi li očekivao da će pjesma završiti u medijima, radio postajama, pa čak i na ručnicima?
Moram ti reći da sam bio jako zadovoljan, najduže u životu sam kuhao tu pjesmu. Opjevao sam sve živo, imam uspjeha u svim vrstama pjesama, starinske, plesne, božićne... Neke moje pjesme su netipične kao što je "Parti za ekipu". Ali svakom autoru je sigurno izazov ovakva pjesma.
Ja inače imam neke duže pjesme, imao sam tih papira valjda desetak s nekim word fontom od 12. Sve mi je zvučalo super. Svi mi koji smo suočeni s birokracijom imamo puno anegdota pa mi je najteže bilo to izbaciti. Na kraju, uz pomoć suradnika i rodbine zaključili smo da je to najbolji omjer teksta. Volio bih objaviti neki making of, da ljudi čuju i ostalo. Bio sam jako nadahnut za stvaranje ove pjesme.
Je li ljudima bilo jasno što je mer? Kakve su bile reakcije na pjesmu? Što im se najviše svidjelo, gdje su se prepoznali?
Ljudima zapravo mer nije bilo lako objasniti. Ono što nije bilo spomenuto u podcastu, kad je rečeno da bi morali imati mer, prvo mi je pala na pamet njemačka riječ za more. Živim u Opatiji gdje je jako puno stranaca kupilo nekretnine, neki Nijemac kad dođe u birokratske ralje on pada ničice. Tako da je na kraju njemačka riječ za more bila inspiracija da u pjesmi spomenemo mer.
U spotu se pojavljuje jedna Švabica koja ide na more. Njoj je glas dala Mia Dimšić. Ona je bila s nama u studiju, ona je glas, glumica je druga. Ona je izgovorila tu čuvenu rečenicu 'Idemo na mer'. I tako je upotrebljena ta riječ mer.
Ljudima je bilo jako interesantno i smiješno, nisu svi shvatili, dobar dio nije. Puno ljudi nije čulo za e-račune. Ali cilj je bio ljude zainteresirati za temu kako bi se mogla graditi kampanja.
"U specijalnom izdanju podcasta za mer, spomenuo si da ako za jednog umjetnika postoji kalvarija, to su papiri. Imaš li neku anegdotu iz birokracije koja ti je posebno ostala u sjećanju?"
Ja imam papirnatih anegdota. Otvorio sam devedesetih music shop, dućan u centru Opatije koji je prodavao CD-e, kazete i ploče. Ja sam kolekcionar ploča, veliki sam diskofil, da to tako kažem.
Želio sam imati svoj CD shop i otvorio sam ga. Preko puta mene bio je jedan čovjek koji se zvao Dražen Turina i on je imao rent-a-car. I u jednoj policijskoj prijavi su mene s njegovim JMBG-om prijavili kao vlasnika vozila s kojim se dogodila prometna nesreća. Dobio sam od suda poziv. Ja sam otišao do tog čovjeka. Mi smo bili dobri, popili smo kavu i popričali, on je prijavio tog vozača koji je skrivio nesreću njegovim automobilom. I to je bilo to.
Međutim, u raljama birokracije to nije bilo riješeno. Ja sam na kraju okrivljen da nisam prijavio vozača iako je vozač već bio kažnjen. Sud u Karlovcu me gonio godinama. Na kraju je spletom okolnosti došlo do zastare.
Ima i jedan poznati brend, dućan sportske odjeće. Uporno me zavodi kao da sam taj shop iz devedesetih. I još uvijek me zavode kao taj dućan. Oni uz moj OIB vežu dućan koji sam zatvorio 90-ih godina. Oni odnekud imaju te stare podatke i uporno me zavode pod tim imenom.
Ja sam onaj siroti obrtnik koji zove i pita "Jeste li dobili račun? Možete li platiti?". Prošao sam kalvariju slanja računa poštom. Pa onda dobiješ "ne mogu vam platiti jer je šefica računovodstva trudna, išla je na vježbe disanja" i takve stvari. E-račun je jako transparentna stvar, veseli me da ne moram slati pisma, koverte...
Mislim da je tu ključ, da smo mi obrtnici s tim računima dobili opciju da izbjegnemo to da se printaju, pa da se onda raspravlja je li pečat važeći ili nije. Ovako, preko e-računa se više ne može kazati "Nisam dobio račun. Pošalji mi opet".
Pjesma kao komunikacijski kanal
Kako doživljavaš činjenicu da si kroz pjesmu uspio prenijeti poruku o jednoj zakonskoj obvezi jasnije od institucija? Je li to kompliment ili kritika sustavu?
Čini mi se da je komunikacija još uvijek nedovoljna i čudna. Mnogi ne znaju što točno znači e-račun. Stalno dolazimo u neke situacije da ne znamo što radimo, što plaćamo... Mi Hrvati smo toliko šlampavi da se do zadnjeg dana ne raspitujemo što se tu radi. Tako je ova pjesma dobro došla da se dio ekipe pita što se to događa.
Ova kampanja je pokazala da čak i birokracija može biti hit. Jesi li osjetio da si kroz ovu suradnju zapravo pomogao tržištu da bolje razumije što dolazi 2026.? Kako sam doživljavaš obvezni prelazak na slanje elektroničkih računa? Možeš li ljudima pojednostavljeno objasniti što za njih znači odabir informacijskog posrednika i zašto je potreban?
Sigurno da je ljudima postalo jasnije, da je potaknulo neko zanimanje. Ali najviše ljudi je reklo da je to doživjelo, da se to njima dogodilo. To je uvijek aktualna tema, ova pjesma je otvorila neke takve razgovore, ljudi su mi pisali, prilazili na ulici, dijelili iskustva. Definitivno, svaka tema u javnom prostoru otvara neka pitanja, pa i kroz pjesmu.
Hrvatska pop glazba je neangažirana, vani nije tako. Samo u hip hopu se pomiču neke granice. Ali ja nastojim progovarati o nekim temama koje nisu standardne. Da nije samo ljubav i mjesečina nego i e-računi.
Što se tiče odabira partnera u poslovanju, najbitniji su pouzdanost i iskustvo. Danas je pouzdanost nešto o čemu treba brinuti. A važno mi je da je neka firma koja radi samo to i da nudi sigurnost, nije stvar u par eura, nego povjeravaš najintimnije podatke kad je u pitanju poslovanje. Nije stvar u par eura, ti ljudi će vidjeti sve o tvom poslovanju.
Sigurnost podataka i pouzdani partneri
Kako brineš o zaštiti vlastitih poslovnih podataka? Koliko ti je osobno važno da su tvoji računi i podaci na njima sigurni i zaštićeni?
Kad je u pitanju knjigovodstvo, moje je vrlo dobro. Zaista ne gledam na novac nego na uslugu i kvalitetu. Imam knjigovodstvo, imam mer. Mer mi je došao na preporuku mog knjigovodstva koje je specijalizirano samo za umjetnike. Tu su veći eksperti od ostalih. Ja uvijek gledam da je to što stručnije i specijaliziranije. Kako bi rekao moj prijatelj DJ "volim izvrsnost".
Ne gledam koliko ću platiti, nego kakva je ta usluga. Kad su mi iz knjigovodstva rekli za mer, nisam ni sekunde dvojio. Kad sam došao svom knjigovodstvu 2011. godine, prijetila mi je velika blokada, a uvijek sam dobro radio. Nije sve u poslu, puno je u papirima. I od tada ja svoje knjigovodstvo religiozno slušam, ne želim se time baviti, želim da se najbolji ljudi time bave umjesto mene da bih ja kao umjetnik bio slobodan.
Što tebe osobno drži u meru? Što bi poručio svim poduzetnicima i obrtnicima koji još nisu odabrali informacijskog posrednika?
U servis za slanje elektroničkih računa mer sam došao po preporuci. Sustav je pouzdan, a sad sam ih kroz ovu priču, družeći se s njima, upoznao i malo dublje. Ta inovativna ideja, taj posebniji pristup tržištu koji se dogodio sa mnom, osjetio sam da imaju senzibilitet koji se meni sviđa. Žele pokazati da je puno toga u individualnom pristupu.
Evo, moram reći, puno mojih kolega je tamo, to je jedna stabilna firma, nisu oni nastali preko noći. Svi mogu biti fast food, ali kad prođe trend, samo najbolji ostaju.
Pogledajte specijalno izdanje mer podcasta sa Šajetom i poslušajte hit ljeta "Idemo na mer".
Sponzorirani sadržaj donose Index i mer u skladu s najvišim profesionalnim standardima.
bi Vas mogao zanimati