DETALJNIJE o tome zašto Hrvatska i početkom studenoga ima gotovo proljetne temperature govorio je ravnatelj DHMZ-a na HRT-u.

"Kad govorimo o čitavom mjesecu listopadu, počeli smo s hladnim razdobljem. Kraj listopada nas je dočekao toplijim nego njegov početak. U vremenskoj situaciji, Hrvatska se mijenja u tim ciklusima nekoliko dana. Ovo je situacija s jednim južnim strujanjem, jugozapadnim strujanjem koje je donijelo visoke temperature, naveo je ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

"Ljeto je bilo ugodnije, ali postoji trend zagrijavanja"

Ističe kako sva godišnja doba pokazuju trend zagrijavanja. "Zapravo sve sezone i ljeto i zima i jesen i proljeće pokazuju trend zagrijavanja. Zagrijavanje ovisi o dijelu Hrvatske i sezoni. Govorimo o vrijednostima tipa trećine stupnja pa i do pola stupnja skoro svakih deset godina. To su naizgled male vrijednosti, ali tijekom ljudskog života, takve temperature onda znaju biti izraženije, objašnjava.

Istaknuo je kako je ovo ljeto, s izuzetkom lipnja, bilo ugodnije. "Kad govorimo o ljetu i ljetnim mjesecima, lipanj je bio ekstremno topao. Imali smo malo sretnije okolnosti, srpanj i kolovoz u odnosu na prošlo ljeto. Osim temperature, u nekim drugim meteorološkim pojmovima, kao što je tuča, imali smo nešto mirnije ljeto nego 2022-2023. godine", rekao je.

Uz trendove, prema riječima Güttlera, postoji i promjenjivost. Osim tih trendova postoji promjenjivost. I da nema klimatskih promjena, da nema nikakvih trendova, ne bi nam svako ljeto ili svaka godina bila identična, nego svako ima nekako svoj specifičan redoslijed toplih i hladnih razdoblja, kazao je.

Promjena vremena idući tjedan

Napominje, kako nas u ponedjeljak očekuje promjena vremena.  "Prva od značajnijih promjena vjetra dolazi, u noći s nedjelje na ponedjeljak. Tako da u ponedjeljak već čitava Hrvatska je pod kategorijom potencijalno opasnog vremena. U nekim područjima Hrvatske zbog oborina, u nekim zbog grmljavinskog nevremena, u nekim je zbog vjetra, ističe.

Tako da pozivam naše građane da prate upozorenja DHMZ-a za svoj dio Hrvatske, istaknuo je. Od ponedjeljka, početka novog tjedna, ponovno možemo očekivati niže temperature", pojašnjava.

Apostrofira Güttler, kako Europski centar za srednjoročne prognoze najavljuje da ove godine ponovno neće biti snijega, shodno tome, možemo očekivati nešto topliju zimu. "Zaista postoji signal ponovno nešto blaže i toplije zime nego uobičajeno. Ništa dramatično za sada, ali uvijek treba biti svjestan kod tih sezonskih prognoza, da neka dulja razdoblja povećanih temperatura mogu biti prekinuta hladnim prodorima zraka", kaže.

Napominje, kako je stvaranju uragana Melissa, koji je nanio ogromne štete Karibima, najveći aspekt - temperatura mora. "Najbitniji sastojak za nastanak uragana je temperatura mora. Ona je zaista na području Kariba vrlo izražena i uragan je otprilike na nekim temperaturama na većem području, preko 26-27 stupnjeva, ima uvjete za razvoj", istaknuo je. "Također, uragane prate i olujni usponi koji su sa preko 4-5 metara udarali na obale tih otoka", navodi.