OSAM mjeseci nakon parlamentarnih izbora, Kosovo se suočava s najdubljom institucionalnom krizom od proglašenja neovisnosti. Premijer Albin Kurti nije uspio formirati novu vladu, a sve su izvjesniji prijevremeni izbori koji bi se mogli održati još ove godine. Mandat predsjednice Vjose Osmani istječe u travnju iduće godine, što dodatno povećava političku neizvjesnost, analizira DW.

Kurti, čelnik pokreta Samoopredjeljenje, koji je Kosovom upravljao više od pet godina i na izborima 9. veljače 2025. osvojio oko 42 posto glasova, u parlamentu je nedavno dobio samo 56 od 120 glasova. Time je postao prvi pobjednik izbora u povijesti Kosova kojemu nije uspjelo osigurati parlamentarnu većinu. Njegovoj stranci s 48 zastupnika nedostajalo je najmanje pet glasova do većine. Protiv njega je glasovalo 52 zastupnika, a četvero ih se suzdržalo.

Predsjednik Skupštine Dimal Basha izjavio je da "odgovornost sada prelazi na predsjednicu Kosova Vjosu Osmani", koja prema Ustavu Kurtiju više ne može ponovno povjeriti mandat za sastavljanje vlade.

Rizik od financijske paralize

Bez nove vlade Kosovo ne može usvojiti proračun za 2026. godinu, što otvara mogućnost financijske krize. Predsjednica Osmani, koja je nekad bila Kurtijeva bliska suradnica, najavila je da će pozvati sve političke stranke na kompromis.

Njezin glasnogovornik Bekim Kupina poručio je kako će predsjednica potaknuti dijalog "kako bi se zaštitili interesi Kosova i građana te osiguralo funkcioniranje institucija".

U pismu koje su joj uputile 21 organizacija civilnog društva upozorava se da bi blokada proračuna mogla dovesti do prekida isplata plaća i naknada učiteljima, liječnicima, državnim službenicima i korisnicima socijalne pomoći. "Financijska budućnost zemlje ne smije postati talac političkih sukoba", stoji u pismu.

Oporba odbija suradnju s Kurtijem

Tri najveće oporbene stranke – Demokratska stranka Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK), odbile su koaliciju s Kurtijem. On pak odbija bilo kakvu suradnju sa Srpskom listom, strankom koja ima devet zastupnika i podršku Beograda.

Predsjednik PDK-a Memli Krasniqi poručio je da je "56 glasova za Kurtija i nijedan više, kraj jedne političke obmane koja je zemlju koštala izolacije i izgubljenog vremena".

Kurti je nakon neuspjeha najavio mogućnost prijevremenih izbora u prosincu 2025., no ako se izborni rezultati ponove, Kosovo bi moglo ponovno na birališta već u proljeće 2026. godine. To bi se poklopilo s predsjedničkim izborima jer Osmani tada istječe mandat.

Neizvjesnost u parlamentu i pred Ustavnim sudom

Kosovski parlament mjesecima nije uspijevao konstituirati ni formirati vladu. Tek je nedavno izabran predsjednik parlamenta, ali ne i potpredsjednik iz redova srpske zajednice. Srpska lista osporava izbor Nenada Rašića, jedinog srpskog zastupnika izvan te stranke, a slučaj je završio pred Ustavnim sudom.

Politička blokada paralizirala je i ratifikaciju Sporazuma o instrumentu reformi i rasta Europske unije, paketa kojim bi Kosovo moglo dobiti više od 880 milijuna eura, no sredstva još nisu odobrena.

Prema procjeni Svjetske banke, gospodarski rast na zapadnom Balkanu u 2025. godini smanjit će se na 3 posto, a najveći pad očekuje se upravo u Srbiji i na Kosovu.

Dijalog sa Srbijom na čekanju

Bez stabilne vlade, dijalog između Kosova i Srbije ponovno je u zastoju. Iako je tehnička vlada ove godine u Bruxellesu održala nekoliko sastanaka s posebnim izaslanikom EU-a Peterom Sorensenom, oporbene stranke LDK i PDK smatraju da "bilo koji dogovor postignut u ovom razdoblju ne može imati obvezujuće posljedice za Kosovo".

Naim Jakaj iz Kosovskog instituta za pravdu podsjeća da je "ustavni mandat vlade istekao 22. ožujka 2025." te da sadašnja administracija ima isključivo tehničku ulogu. "Takva vlada nema ni političku podršku parlamenta ni mandat za donošenje odluka koje bi imale trajne posljedice za državu", istaknuo je Jakaj.

"Dijalog sa Srbijom zahtijeva političku odgovornost i pun legitimitet, nešto što tehnička vlada prema Ustavu i Zakonu o vladi ne može pružiti", zaključuje.