AMERIČKI ministar financija Scott Bessent, čovjek zadužen za uvjeravanje tržišta u najrizičnije ekonomske politike Donalda Trumpa, sada se suočava s možda i najvećim izazovom: okladom Bijele kuće na Argentinu. Sjedinjene Države uskočile su sredinom rujna kako bi spasile argentinski peso od kolapsa, strahujući da bi kriza mogla ugroziti Trumpovog ključnog saveznika, predsjednika Javiera Mileija, na ključnim međuizborima.

No, dok je politička misija uspjela, pitanje je hoće li se američkim poreznim obveznicima ovaj financijski rizik isplatiti, piše BBC.

Politička pobjeda, financijski rizik

Bessent je tada poručio da će SAD učiniti sve što je potrebno za stabilizaciju situacije, nazivajući Argentinu ključnim regionalnim saveznikom. Intervencija, koja je uključivala kupnju pesosa i uspostavu linije za valutnu razmjenu vrijedne 20 milijardi dolara, politički se pokazala kao pun pogodak. Mileijeva stranka ne samo da je izbjegla poraz na međuizborima, već je i ojačala svoju poziciju.

No, financijski uspjeh američke intervencije sasvim je druga priča. Unatoč američkoj pomoći i blagom oporavku nakon izbora, peso je ove godine izgubio oko 30% svoje vrijednosti, od čega 4% samo u posljednjih mjesec dana. To je jasan pokazatelj trajnog rizika: SAD bi na kraju mogao ostati s hrpom pesosa koji vrijede znatno manje nego u trenutku kupnje.

Neobičan potez za Trumpovu administraciju

Intervencija u Argentini vrlo je neobičan potez, posebice za Bijelu kuću poznatu po doktrini "Amerika na prvom mjestu". Milei je svojim zalaganjem za reforme slobodnog tržišta i radikalne rezove potrošnje osvojio simpatije američkih konzervativaca, a često se sastajao s Trumpom, koji ga je nazvao svojim "omiljenim predsjednikom".

Ipak, SAD rijetko nudi financijsku pomoć drugim zemljama, pogotovo kada kriza ne predstavlja širi rizik za globalnu financijsku stabilnost. Izravna kupnja valute posrnulog tržišta u razvoju potez je bez presedana, tvrdi Brad Setser, viši suradnik u Vijeću za vanjske odnose. Rizik dodatno povećava duga argentinska povijest devalvacija i bankrota, uključujući i onaj posljednji iz 2020. godine.

Lovac postao lovina?

Rijetko tko je svjesniji potencijalnih zamki od samog Bessenta, koji je slavu stekao kao valutni trgovac radeći za Georgea Sorosa. Upravo je Bessent sudjelovao u slavnoj okladi protiv britanske funte 1992. godine, kada su investitori svojom masovnom prodajom "slomili" Englesku banku.

Ovoga puta, Bessent se našao na suprotnoj strani slične oklade. Svoje poteze brani tvrdnjom da bi neuspjeh jačanja Argentine kao američkog saveznika mogao dovesti do destabilizacije u regiji, prizivajući pritom primjer susjedne Venezuele.

"Ovi rezultati jasan su primjer da politika Trumpove administracije 'Mir kroz ekonomsku snagu' funkcionira", napisao je Bessent na društvenim mrežama nakon argentinskih izbora. U srijedu je dodao: "argentinski ekonomski most sada je donio profit američkom narodu".

Međutim, američko ministarstvo financija ostalo je nijemo na upite o ključnim detaljima potrebnim za procjenu tih tvrdnji, poput vremenskog okvira i opsega kupnje ili prodaje pesosa.

Kritike sa svih strana

Unatoč Bessentovom optimizmu, potez je izazvao oštre kritike kod kuće. Demokrati su osudili pomoć u vrijeme kada Bijela kuća provodi rezove potrošnje i dok traje blokada vlade, optužujući Bessenta da štiti financijske "prijatelje" s ulaganjima u Argentini.

Čak su i neki članovi Trumpove Republikanske stranke doveli u pitanje usklađenost ove pomoći s predsjednikovim ciljevima "Amerika na prvom mjestu".

Precijenjeni peso i dilema za Washington

Bessent je odbacio tvrdnje da se radi o "spašavanju", obećavajući da neće biti "gubitaka za porezne obveznike" i čak proglašavajući peso "podcijenjenim". No, iako to može vrijediti za kratkoročno trgovanje, takav stav nije opći konsenzus.

Naprotiv, većina analitičara smatra da je peso precijenjen i da ga umjetno održava argentinska središnja banka, koja je u travnju uvela ograničenja trgovanja. Ekonomisti upozoravaju da takva politika nije dugoročno održiva. Kao dokaz navode sve veći broj Argentinaca koji odlaze u kupovinu u susjedne zemlje, gdje njihov novac vrijedi više.

Argentinska središnja banka inzistira na održavanju tečaja kako bi zaštitila zemlju od divljih fluktuacija i podržala Mileijeve napore u kontroli inflacije. Međutim, već je potrošila milijarde dolara iz deviznih rezervi na kupnju vlastite valute, što ugrožava njezinu sposobnost plaćanja dugova.

Ekonomisti očekuju da će banka morati popustiti i dopustiti pad pesosa, inače zemlji prijeti potreba za novim spašavanjem. To Bessenta stavlja pred tešku dilemu.

"Je li SAD spreman pružiti podršku Argentini kako bi Argentina mogla braniti peso na ovoj razini?" pita Setser. "Bessent mora u nekom smislu odlučiti hoće li udvostručiti ulog... ili mora dopustiti pesu da se prilagodi i priznati da je njegova intervencija bila most do izbora."

Neizvjesna budućnost argentinske valute

Uoči međuizbora, u Argentini je zavladala panika. Tvrtke i građani masovno su mijenjali pesose za dolare, prisjećajući se kolapsa valute 2019. nakon izbornog poraza bivšeg predsjednika Mauricija Macrija, kaže Joaquín Bagües iz Grit Capital Groupa.

"Svaki pojedinac s kojim sam razgovarao, htio je kupiti dolare... imaju vrlo svježa sjećanja na to", rekao je, opisujući situaciju kao "krizu povjerenja".

Iako je potražnja za dolarima nakon izbora popustila, peso nije doživio trajniji oporavak poput argentinskih obveznica ili burze, koja je skočila više od 20%. Analitičari očekuju da će američke banke ostati oprezne s kreditiranjem Argentine, unatoč Bessentovim naporima.

Stručnjaci su podijeljeni oko budućnosti. Kathryn Exum iz Gramercy Funds Managementa smatra da bi peso mogao porasti "srednjoročno" ako vlada nastavi s reformama, no dodaje da "mnogo toga treba učiniti od sada do tada". S druge strane, Anthony Simond iz Aberdeen Groupa očekuje daljnji pad pesosa.

"Bessent možda govori jedno, ali mislim da bi ih ekonomska stvarnost mogla prisiliti da budu malo fleksibilniji u pogledu upravljanja valutom", zaključuje Simond.