Otkriven moždani signal za praćenje simptoma Parkinsonove bolesti
POTRAGA za jasnim signalom Parkinsonove bolesti u složenoj aktivnosti mozga dovela je do važnog otkrića. Međunarodni tim znanstvenika, predvođen njemačkim Institutom Max Planck, uspio je identificirati specifične obrasce moždanih valova koji precizno odražavaju težinu motoričkih simptoma, što bi moglo značajno unaprijediti postojeće terapije, piše ScienceAlert.
Problem u bazalnim ganglijima
Parkinsonova bolest je poremećaj koji pogađa bazalne ganglije, dio mozga ključan za kontrolu pokreta. Bolest oduzima sposobnost filtriranja informacija potrebnih za precizne i stabilne kretnje, što rezultira usporenim, ukočenim i drhtavim pokretima koji su karakteristični za oboljele.
Izazov u tumačenju moždanih valova
Znanstvenici su dugo teoretizirali da bi se promjene u radu bazalnih ganglija trebale očitovati u njihovoj električnoj aktivnosti, prvenstveno kao višak takozvanih beta valova. Iako su ranije studije, provedene pomoću elektroda implantiranih duboko u mozak, potvrdile vezu između tih valova i simptoma, precizno tumačenje tih signala bilo je iznimno teško.
Razlike među pacijentima, kombinacije simptoma i nedostatak zdravih kontrolnih skupina otežavali su usporedbu aktivnosti moždanih valova i definiranje jasnog "bolesnog" u odnosu na "zdravi" standard.
Novi pristup za jasniji signal
Kako bi prevladali te prepreke, istraživači su objedinili pet različitih skupova podataka prikupljenih od 119 osoba s Parkinsonovom bolešću. Uspoređujući razlike u aktivnosti između jače i slabije pogođenih bazalnih ganglija unutar mozga svakog pojedinca, uspjeli su "čuti" specifične ritmove skrivene unutar opće moždane buke.
"Možete zamisliti mozak kao koncertnu dvoranu punu glazbenika prije probe", objašnjava vodeći autor i neurolog Moritz Gerster. "Neke skupine sviraju zajedno, stvarajući jasan ritam. Drugi vježbaju sami, stapajući se u neritmički 'šum'. Ako mjerite samo ukupnu glasnoću, propuštate ovu razliku."
Korak prema pametnijoj terapiji
Identifikacija ovih preciznih ritmova mogla bi imati ključnu ulogu u budućnosti liječenja dubokom moždanom stimulacijom. Terapija bi se mogla dinamički prilagođavati promjenjivim ritmovima u mozgu pacijenta u stvarnom vremenu - poput dirigenta koji sada točno zna na što treba obratiti pažnju. To bi moglo pomoći u vraćanju značajnog stupnja motoričke kontrole oboljelima.
Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu eBiomedicine.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati