HAITIJEM, osiromašenom i disfunkcionalnom karipskom zemljom, već godinama vladaju bande. Nasilje je poprimilo takve razmjere da je UN ondje odlučio poslati misiju za njihovo suzbijanje.

Gang Suppression Force (GSF) ili Snage za suzbijanje bandi nova je međunarodna vojno-policijska misija UN-a za borbu protiv nasilja bandi na Haitiju.

Uspostavljena je 30. rujna 2023. godine odlukom Vijeća sigurnosti UN-a i zamjenjuje prethodnu međunarodnu misiju koja nije bila dovoljno efikasna.

GSF bi s djelovanjem trebao početi danas, iako ne u punom kapacitetu jer se snage još uvijek formiraju. Snage bi naposljetku trebale imati 5550 pripadnika, policajaca i vojnika. Misija će imati logističku podršku UN-a, ali trebala bi biti operativno neovisna.

Kenija, Jamajka, Bahami, Gvatemala, Salvador i Barbados

Najviše pripadnika u ovim snagama imat će Kenija, oko tisuću, zatim slijede Jamajka, Bahami, Gvatemala, Salvador i Barbados. Kanada je obećala dati stručno osoblje, ali ne i snage na ulicama Haitija. Amerikanci su obećali veliku logističku podršku, ali isto neće imati snage na terenu.

Suprotno od prethodne misije koja je trebala čuvati nepostojeći mir, ove snage bi trebale aktivno djelovati. To znači vojno se suočiti s bandama koje kontroliraju veći dio glavnog grada Port-au-Princea i drugih regija, uključujući uhićenja vođa bandi.

Također bi trebale osiguravati važnu infrastrukturu (bolnice, luke, aerodromi) i osigurati provođenje izbora predviđenih za veljaču iduće godine.

"Misija će biti pet puta veća od prethodne"

Prilikom usvajanja rezolucije američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz rekao je da su dosadašnjim misijama na Haitiju nedostajali opseg i resursi potrebni za borbu protiv bandi i vraćanje osnovne razine sigurnosti na Haitiju.

"Ova rezolucija to ispravlja. GSF će biti pet puta veća misija od prethodne i imati mandat za progon bandi", rekao je Waltz.

Na Haitiju je u trideset godina bilo sedam UN-ovih misija, ali, uz neki kratkoročan uspjeh, poboljšanja situacije nije bilo.

Trenutna sigurnosna situacija na Haitiju najgora je od katastrofalnog potresa 2010. godine. Prema UN-u i lokalnim izvorima, kriminalne bande kontroliraju oko 90 posto glavnog grada Port-au-Princea.

U svim urbanim i prigradskim zonama u državi bande su uspostavile svoju "samoupravnu" vlast, naplaćuju poreze, kontroliraju prometnice i trgovačke zone.

Uz više od 500 ubojstava na mjesec, bande redovito otimaju, siluju i pljačkaju. Od gotovo 12 milijuna stanovnika Haitija četvrtina je prisilno istjerana iz svojih domova i raseljena unutar države.

Više od pola škola i zdravstvenih ustanova neoperativno je ili zatvoreno. Distribucija hrane i humanitarnih potrepština je otežana, što pogoršava glad i pothranjenost, posebno među djecom.

Ključ je američka podrška

Haiti od 2021. i ubojstva predsjednika Jovenela Moisea nema izabranog predsjednika, vladu niti funkcionalni parlament.

Glavno tijelo vlasti je Privremeno predsjedničko vijeće koje vodi prijelazni proces do izbora koji se stalno odgađaju upravo zbog nasilja bandi. Ovo vijeće je uspostavljeno pod pritiskom međunarodne zajednice, ali vlast ima samo na papiru.

Catherine Bertini, bivša direktorica UN-ovog programa za hranu ne vjeruje u uspjeh nove misije. "Humanitarna kriza i nasilje idu ruku pod ruku. Ova misija možda može osigurati konvoje hrane i lijekova, ali ne može riješiti korupciju i političku nestabilnost, koji su temeljni uzrok kaosa."

Washington Post u svojoj uredničkoj analizi piše da "nova misija nudi nadu, ali samo ako SAD ostane uključen – bez američke podrške, završit će kao sve prethodne misije."

Na istom tragu je i Brian Wood, savjetnik UN-a za ovu misiju. "Ovo je najjača međunarodna intervencija protiv bandi u Haitiju dosad, kombinira vojnu i policijsku snagu. Ključ uspjeha leži u koordinaciji s humanitarnim agencijama i stalnoj logističkoj podršci".

Dio analitičara misli da je ovo premalen broj vojnika i policajaca koji ne mogu pobijediti bande već ih samo privremeno ugroziti.

"Dolazak međunarodnih snaga daje privremenu sigurnost, ali ukoliko lokalne vlasti ne preuzmu odgovornost, bande će se ponovno reorganizirati nakon povlačenja UN-ovih snaga", tvrdi američki analitičar Michael Shifter.

Država u kolapsu

Analitičari smatraju kako će u svakom slučaju Haiti još dugo biti država u kolapsu jer nema nikakve instrumente vlasti, ni sigurnosne, ni administrativne ni pravosudne.

Nema proračuna jer porezni sustav praktički ne postoji, nema policije osim u malim dijelovima države, ali je i ona korumpirana i ponaša se poput bandi.

Humanitarne organizacije (WFP, UNICEF, WHO) vode javne servise – školstvo, zdravstvo, distribuciju hrane - u dijelovima države gdje je to moguće. Lokalna ekonomija gotovo i ne postoji.

Svaka međunarodna intervencija do sada donijela je privremeni mir, ali ne i stabilnost. Može li ova misija donijeti promjenu?