AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je da objava njegova ruskog kolege Vladimira Putina o testiranju krstareće rakete na nuklearni pogon "nije primjerena".

"Oni znaju da imamo nuklearnu podmornicu - najbolju na svijetu - odmah uz njihovu obale. Dakle, nama ne treba raketa koja leti gotovo 13.000 kilometara. Oni se s nama ne igraju, a ni mi se ne igramo s njima.

Stalno provodimo testiranja raketa, ali kao što sam rekao, imamo nuklearnu podmornicu - ne trebamo pucati s takvih udaljenosti", rekao je Trump.

"Usput, on bi trebao završiti rat u Ukrajini. Rat koji je trebao trajati tjedan dana sada uskoro ulazi u četvrtu godinu. To bi trebao raditi, a ne testirati rakete", dodao je Trump u razgovoru s novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One.

Što je Putin jučer objavio?

Podsjetimo, ruski predsjednik Putin jučer je objavio da je Rusija je uspješno testirala svoju krstareću raketu na nuklearni pogon Burevjesnik, sposobnu nositi nuklearnu bojevu glavu, za koju Moskva tvrdi da može izbjeći svaki obrambeni sustav, te da će početi raspoređivati oružje. Amerikanci raketu nazivaju "leteći Černobil".

Ruski general Valerij Gerasimov, načelnik glavnog stožera ruskih oružanih snaga, rekao je Putinu da je raketa preletjela 14.000 km i bila u zraku oko 15 sati kada je testirana 21. listopada.

Rusija tvrdi da je raketa 9M730 Burevestnik - koju je NATO nazvao SSC-X-9 Skyfall - "nepobjediva" za sadašnju i buduću proturaketnu obranu, s gotovo neograničenim dometom i nepredvidivom putanjom leta.

"To je jedinstveno oružje koje nitko drugi na svijetu nema", rekao je Putin, odjeven u kamuflažnu uniformu na sastanku na zapovjednom mjestu s generalima koji nadgledaju rat u Ukrajini, u izjavi koju je Kremlj objavio u nedjelju.

Putin je rekao da su mu neki ruski stručnjaci jednom rekli da takvo oružje vjerojatno nikada neće biti moguće napraviti, ali sada je, rekao je, završeno njegovo "ključno testiranje".

Gerasimov je rekao da je projektil letio na nuklearni pogon i da je ovaj test bio drugačiji jer je letio na tako veliku udaljenost, premda je domet u biti neograničen. Rekao je da bi mogao poraziti bilo koju proturaketnu obranu.

Rusija i SAD zajedno imaju više od 10.000 nuklearnih bojevih glava

Putin je u srijedu nadgledao test ruskih strateških nuklearnih snaga na kopnu, moru i zraku kojim se uvježbava njihova spremnost i zapovjedna struktura. "Naše moderne nuklearne snage odvraćanja su na najvišoj razini", rekao je Putin dodajući da je ona viša od bilo koje druge nuklearne sile.

Rusija i Sjedinjene Američke Države zajedno posjeduju oko 87 posto globalnog inventara nuklearnog oružja - dovoljno da višestruko unište svijet. Rusija ima 5459 nuklearnih bojevih glava, dok Sjedinjene Američke Države imaju 5177, prema Federaciji američkih znanstvenika (FAS).

"Strateške snage sposobne su u potpunosti očuvati nacionalnu sigurnost Ruske Federacije i Saveza Rusije i Bjelorusije", rekao je Putin.

Brojni neuspjesi

Program Burevjesnik prate brojni neuspjesi. Prema procjenama američkih obavještajnih službi, Rusija je od listopada 2023. provela 13 testiranja, no nijedno nije bilo u potpunosti uspješno. Najduži zabilježeni let trajao je svega dvije minute, pri čemu je raketa prešla tek 35 kilometara.

Jedno od testiranja 2019. godine završilo je tragično. Nakon što se projektil srušio u Barentsovo more, tijekom operacije izvlačenja došlo je do eksplozije u kojoj je poginulo sedam osoba, među kojima su bili i nuklearni stručnjaci. Radioaktivni oblak tada se proširio do obližnjeg grada Severodvinska, a čestice su kasnije detektirane i u Skandinaviji.

Međunarodna zabrinutost i ruske tvrdnje

Još 2020. godine, tadašnji američki izaslanik za kontrolu naoružanja Marshall Billingslea pozvao je Rusiju da obustavi razvoj projektila, upozoravajući na goleme ekološke rizike. Naglasio je da bi nuklearni pogon mogao ispuštati radioaktivni materijal tijekom leta i kontaminirati područja pada.

Unatoč tome, Putin je u listopadu 2023. izjavio kako je posljednje testiranje bilo "uspješno" te da je razvoj Burevjesnika "gotovo završen".

Trebao bi postati prvi operativni projektil te vrste

Za razliku od standardnih krstarećih projektila, koje pokreću mlazni motori, Burevjesnik za pogon koristi nuklearni reaktor. Burevestnik bi trebao postati prvi operativni projektil takve vrste. SAD je istraživao koncept projektila na nuklearni pogon 50-ih i 60-ih godina u okviru projekta Pluton, ali je sve otkazano zbog zabrinutosti oko opasnosti koju bi sustav predstavljao za američko stanovništvo. 

Napredni pogonski sustav Burevjesnika i gotovo neograničeni domet mogli bi Rusiji omogućiti korištenje ove rakete na radikalno nove načine. Ravnatelj obrambene obavještajne službe Ujedinjenog Kraljevstva, general James Hockenhull, rekao je 2020. novinarima da Moskva testira sustav krstarećih projektila na nuklearni pogon s "globalnim dosegom koji omogućuje napad iz neočekivanih smjerova" i ima "gotovo neodređeno vrijeme krstarenja". To znači da bi projektil mogao letjeti oko određene mete dugo vremena prije napada, potencijalno čak i letjeti oko cijele Zemlju, piše Financial Times.

Usporedba s Tomahawkom

Dok američka raketa Tomahawk sa svojim dometom do 2500 kilometara ne može dosegnuti interkontinentalne ciljeve, motor Burevjesnika bi teoretski mogao raditi danima, omogućujući raketi da iz svoje baze u Rusiji dosegne ciljeve čak i u SAD-u, pod uvjetom da leti nisko kako bi izbjegla radar. Unatoč tome što Burevjesnikov reaktor omogućuje takav plan, precizno navođenje projektila na cilj i dalje bi bio golem izazov.

Iako je Burevjesnik možda teže otkriti, on nije nevidljiv. Krstareće rakete su nevidljivije od ostalih raketa jer stvaraju snažne toplinske signale samo u trenutku lansiranja. Nakon toga, toplinski ispust je manji - može ga se otkriti, ali ga je teže pratiti, posebno satelitima u svemiru koji moraju gledati kroz često mutnu atmosferu.

Za Burevjesnik, međutim, ta prednost nestaje što ga Rusija duže pušta da krstari. Stavljanje projektila u stanje pripravnosti u zraku na duže vremenske periode dalo bi kopnenim, pomorskim, zračnim i svemirskim obrambenim sredstvima NATO-a više vremena za otkrivanje i presretanje projektila.