KAKO bi se riješio problem razlike u plaćama između spolova, prema kojoj žene u Europskoj uniji u prosjeku zarađuju 12 posto manje po satu od muškaraca, EU je uvela nova pravila o transparentnosti plaća.

Cilj je ojačati načelo "jednake plaće za jednak rad", a države članice imaju rok za implementaciju direktive do 7. lipnja 2026. godine. Ipak, mnoge zemlje kasne s provedbom, piše Euronews.

Nova direktiva trebala bi stati na kraj kulturi tajnosti oko plaća, što će izjednačiti uvjete za mlađe zaposlenike, povratnike s roditeljskog dopusta i sve one koji su povijesno bili potplaćeni. Za milijune radnika, informacija o rasponu plaća prije prijave za posao može značiti veliku razliku između samouvjerenog pregovaranja i prihvaćanja ponude u neznanju.

Tko prednjači, a tko kasni?

Napredak diljem Unije je spor, što stvara zabrinutost da nekoliko zemalja neće ispoštovati rok. Nedavno je i Nizozemska odgodila primjenu zakona na 1. siječnja 2027. "Krajem 2025. godine većina zemalja EU-a još nije spremna s implementacijom Direktive i, općenito, sporo napreduje", izjavila je za Euronews Business Monika Krzyszkowska Dabrowska iz odvjetničkog ureda Addleshaw Goddard.

Prema njihovom praćenju, čak 11 od 27 država još nije poduzelo nikakve korake, a među njima su Austrija, Bugarska, Hrvatska, Danska, Grčka, Mađarska, Italija, Latvija, Luksemburg, Portugal i Slovenija.

Nacrt zakona očekuje se u osam zemalja, uključujući Cipar, Češku, Estoniju, Finsku, Francusku, Rumunjsku, Slovačku i Španjolsku. Irska, Litva, Nizozemska i Švedska već su objavile nacrte, dok je djelomična implementacija u tijeku u Belgiji, Malti i Poljskoj. Njemačka također priprema ažuriranje svog zakona.

Zašto dolazi do kašnjenja?

Države članice imaju različite pristupe - neke prilagođavaju postojeće zakone, dok druge uvode potpuno nove. Dr. Duncan Brown s Instituta za studije zapošljavanja (IES) napominje da su mnoge zemlje već implementirale neke elemente, što objašnjava sporiji napredak prema potpunoj usklađenosti. Primjerice, Austrija ima inicijativu za transparentnost od 2011. i potrebne su samo manje prilagodbe.

Krzyszkowska-Dabrowska ističe da se direktiva, iako joj se nitko otvoreno ne protivi, "često percipira kao revolucionarna i problematična za poslodavce".

Ona nameće dodatne obveze poslodavcima, daje nova prava zaposlenicima i povećava ovlasti sudova. "Zajedno, ove promjene će preoblikovati pravni krajolik i uvesti dodatna opterećenja", dodala je.

Brown kao razlog kašnjenja navodi i političku nestabilnost. "Otkako je direktiva usvojena 2023. godine, politička i ekonomska nestabilnost i krize koje su započele s Covidom... nastavile su se u ovom nestabilnom i nepredvidivom desetljeću", rekao je. Nacionalne vlade, suočene s ratom u Ukrajini, krizom troškova života i jačanjem desnog populizma, imale su druge prioritete.

Stanje u najvećim gospodarstvima EU

U Njemačkoj još nije objavljen nacrt zakona, a kašnjenje se pripisuje izvanrednoj političkoj situaciji i prijevremenim izborima ove godine. Ipak, očekuje se da će Njemačka ispoštovati rok.

U Francuskoj se nacrt zakona očekuje ove jeseni, dok u Italiji još nema pomaka. Španjolska, s druge strane, već ima uvedene mjere transparentnosti, poput registra plaća po spolu, no direktiva će zahtijevati dodatne prilagodbe politika o naknadama.

Transparentnost u oglasima za posao

Podaci portala Indeed pokazuju da transparentnost plaća u oglasima za posao raste, iako se zamah usporio. U svibnju 2025. najvišu stopu imalo je Ujedinjeno Kraljevstvo (65%), a slijede Francuska (48%) i Nizozemska (46%).

Na dnu ljestvice s 25% nalaze se Italija, Španjolska i Njemačka. Zanimljivo je da je, unatoč vodstvu, udio oglasa s informacijama o plaći u Ujedinjenom Kraljevstvu pao za gotovo 10 postotnih bodova od početka godine.