NOVE zemlje mogle bi se pridružiti Europskoj uniji bez punog prava glasa, što je ideja kojom bi se čelnike poput mađarskog premijera Viktora Orbána pokušalo uvjeriti da pristanu na ulazak Ukrajine u blok.

Prijedlog o promjeni pravila članstva u ranoj je fazi i morat će ga odobriti sve postojeće države članice, potvrdila su tri europska diplomata i jedan dužnosnik EU-a upoznat s raspravama, piše Politico.

Prema tom planu, novi članovi stekli bi puna prava tek nakon što Europska unija provede unutarnje reforme koje bi pojedinim zemljama otežale stavljanje veta na ključne politike.

Ovo je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje, poput Austrije i Švedske, da ožive proces koji trenutno blokiraju Budimpešta i nekoliko drugih glavnih gradova zbog straha od neželjene konkurencije na lokalnim tržištima ili ugrožavanja sigurnosnih interesa.

Proširenje je postalo strateški prioritet EU-a usred ekspanzionističke politike ruskog predsjednika Vladimira Putina, no težnja da se broj članica s 27 poveća na više od 30 u sljedećem desetljeću otkriva duboke unutarnje podjele unutar bloka.

"Budući članovi trebali bi biti obvezni odreći se prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme - poput uvođenja glasanja kvalificiranom većinom u većini područja politike", rekao je Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga. "Proširenje ne smiju usporavati pojedine države članice EU-a blokiranjem reformi."

Članstvo pod fleksibilnijim uvjetima

Ova inicijativa omogućila bi zemljama kandidatkinjama, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju mnoge prednosti članstva, ali bez prava veta - mehanizma koji su vlade EU-a oduvijek smatrale krajnjim sredstvom za sprječavanje politika koje im ne odgovaraju. Ideja koja se neslužbeno razmatra jest da bi se novim članicama omogućilo pridruživanje pod fleksibilnijim uvjetima, bez potrebe za promjenom temeljnih ugovora EU-a, što je za nekoliko vlada neprihvatljivo.

Ranije su čelnici EU-a inzistirali da je takvo preuređenje nužno prije primanja novih članica, ističući rizik od zastoja u Bruxellesu. Međutim, pokušaji ukidanja prava veta i za postojeće članice naišli su na snažno protivljenje, ne samo Mađarske, već i Francuske i Nizozemske.

Rastuća frustracija

Plan da se novi članovi pridruže bez punog prava glasa "osigurao bi da ostanemo sposobni djelovati čak i u proširenoj EU", rekao je Hofreiter. "Iz razgovora s predstavnicima država Zapadnog Balkana dobivam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i održivim." Dodao je kako zahtjev da se nove zemlje ne primaju dok EU ne provede reforme riskira "zaustavljanje proširenja na mala vrata".

Ovaj prijedlog dolazi u vrijeme rastuće frustracije u istočnoeuropskim i zapadnobalkanskim državama kandidatkinjama koje su provele dalekosežne reforme, ali godinama nakon podnošenja zahtjeva nisu bliže članstvu. Crna Gora, primjerice, pregovore je započela još 2012. godine.

"Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije više od 10 godina - a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju", rekao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović u intervjuu za POLITICO. "Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, da se također malo oživi ideja EU-a kao kluba koji još uvijek ima gravitaciju."

Ukrajinski zamjenik premijera, Taras Kačka, ponovio je te zabrinutosti, pozivajući na "kreativna" rješenja. "Čekanje nije opcija. Stoga nam je potrebno rješenje ovdje i sada. To je važno za Ukrajinu, ali i za Europsku uniju", poručio je.

Ekspanzionistička Rusija

Iako je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen proširenje stavila u središte svoje agende, najavljujući potencijalno članstvo Ukrajine i Moldavije do 2030., zemlje članice do sada su se opirale ubrzanju procesa. Uz to, rani nacrt zaključaka za ovotjedni sastanak čelnika EU-a u Bruxellesu ne spominje proširenje, što je izazvalo nezadovoljstvo zemalja koje ga podržavaju.

Članstvo u EU često se ističe kao ključni geopolitički alat protiv agresivne Rusije. "Ako EU ne pojača svoju igru, izgubit ćemo teren pred trećim akterima koji već čekaju da zauzmu naše mjesto", izjavila je Claudia Plakolm, austrijska ministrica za Europu.

Unatoč pritisku iz Bruxellesa, čelnici EU-a koji se suočavaju s rastućom potporom krajnje desnice u svojim zemljama ne žure s proširenjem. Njemački kancelar Friedrich Merz u srpnju je izjavio kako ne očekuje da će se Ukrajina pridružiti EU-u unutar nadolazećeg sedmogodišnjeg proračuna, koji traje do 2034. godine.