TOPLJENJE morskog leda i krčenje šuma nastavljaju gurati brojne vrste prema izumiranju, a najnovije izdanje Crvene liste ugroženih vrsta otkriva alarmantan podatak - više od četvrtine procijenjenih životinja, biljaka i gljiva nalazi se u opasnosti.

Zbog globalnog zatopljenja, trima vrstama arktičkih tuljana sada prijeti izumiranje, dok se populacija polovice svjetskih ptica smanjuje uslijed gubitka staništa. Ipak, priča o povratku zelene morske kornjače pokazuje da koordinirani napori za očuvanje mogu preokrenuti negativne trendove, piše CNN.

Arktik u kritičnom stanju

Istraživanje posebno naglašava tešku situaciju arktičkih tuljana, koji ovise o morskom ledu za razmnožavanje, podizanje mladunaca, odmor i pristup hranilištima. S obzirom na to da se Arktik zagrijava četiri puta brže od ostatka svijeta, morski led se rapidno povlači. Zbog toga je kapuljačaš sada klasificiran kao ugrožena vrsta, dok su brkati i grenlandski tuljan blizu ugroženosti.

Stanjivanje leda, upozorava se u izvješću, ugrozit će i druge vrste tuljana, morževe te ostale morske sisavce u regiji. To će imati i šire posljedice na ekosustav, jer će grabežljivci poput polarnih medvjeda imati sve manje plijena.

"Zaštita arktičkih tuljana nadilazi ove vrste; radi se o očuvanju osjetljive ravnoteže Arktika, koja je ključna za sve nas", izjavila je Kit Kovacs, supredsjedateljica Specijalističke skupine za perajare pri IUCN-u i voditeljica istraživanja bioraznolikosti na Norveškom polarnom institutu.

Polovica svjetskih ptica u opadanju

Ažurirana lista uključuje i značajnu ponovnu procjenu stanja ptica diljem svijeta, na kojoj su tisuće stručnjaka radile devet godina. Rezultati su pokazali da je čak 61% vrsta ptica u globalnom padu, što je značajan porast u odnosu na 44% zabilježenih 2016. godine. Glavni uzroci su gubitak i degradacija staništa, potaknuti poljoprivredom i sječom šuma.

Madagaskar, Zapadna Afrika i Srednja Amerika istaknuti su kao posebno rizične regije zbog gubitka tropskih šuma. Neke vrste, poput crnokljunog kljunorošca, dodatno su ugrožene lovom i ilegalnom trgovinom.

Kljunorošci su primjer vitalne uloge koju ptice imaju u ekosustavu. U nekim područjima, oni dnevno rasprše i do 12.700 velikih sjemenki po kilometru, što ih čini ključnima za održavanje zdravlja šuma i obnovu degradiranih područja. Ptice također služe kao oprašivači, kontrolori štetnika i čistači prirode.

Zraka nade za zelene kornjače

Usprkos lošim vijestima, novo istraživanje nudi i zraku nade. Populacije zelene morske kornjače, nekoć ugrožene vrste, oporavljaju se zahvaljujući naporima za očuvanje. Ova vrsta, koja obitava u tropskim i suptropskim vodama, sada je klasificirana kao najmanje zabrinjavajuća jer se njezina populacija od 1970-ih povećala za otprilike 28%.

Desetljeća akcija usmjerenih na zaštitu ženki i njihovih gnijezda, kao i smanjenje izlova i trgovine, pokazala su se uspješnima, posebno na otoku Ascension, u Brazilu, Meksiku i na Havajima. Ipak, stručnjaci upozoravaju da vrsta još nije izvan opasnosti jer su njezina staništa i dalje ranjiva zbog obalnog razvoja i klimatskih promjena.

Crvena lista kao "termometar planeta"

Crvena lista, koju izrađuje Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN), najmjerodavnija je globalna procjena rizika od izumiranja vrsta. Ažurirana baza podataka, objavljena danas na Svjetskom kongresu za očuvanje prirode u Abu Dabiju, uključuje 172.620 vrsta, od kojih je 48.646 ugroženo.

"Crvena lista bilježi simptome izumiranja", rekao je za CNN Jon Paul Rodríguez, predsjednik IUCN-ove Komisije za opstanak vrsta. "To je kao termometar kad ste bolesni… mjerite nešto što vam govori da nešto nije u redu; moramo djelovati." Dodao je: "Sile koje stoje iza degradacije bioraznolikosti su velike, raširene i snažne. Ali nije da ne znamo što učiniti, samo nas je manje s manje resursa nego što je potrebno."

Rodríguez je istaknuo da je baza podataka prvi korak u razvoju strategija očuvanja. "Resursi su ograničeni i moramo odrediti prioritete. Moramo razmišljati o načinima kako pametno uložiti novac tamo gdje će imati najveći utjecaj, a Crvena lista je ključan dio informacija za to", rekao je.

Sve oči sada su uprte u UN-ovu konferenciju o klimatskim promjenama (COP30) koja se sljedeći mjesec održava u Brazilu. "Klimu i bioraznolikost vidimo kao dvije strane iste medalje: oštećenje bioraznolikosti utječe na klimu, poboljšanje bioraznolikosti pomaže klimi", zaključio je Rodríguez, izrazivši nadu da će poruke s kongresa utjecati na rasprave na klimatskom summitu.