KOSTOBERINA, velika ptica grabljivica poznata po neobičnoj prehrani koja se sastoji gotovo isključivo od kostiju, dugo je fascinirala znanstvenike. No, nova studija pokazuje da su ove ptice još intrigantnije nego što se mislilo. Njihova gnijezda, koja koriste generacijama, funkcioniraju kao svojevrsni "prirodni muzeji", čuvajući stoljećima stare kulturne artefakte, piše CNN.

U Španjolskoj su istraživači između 2008. i 2014. godine proučavali desetak gnijezda kostoberina. Analizirajući ih sloj po sloj, otkrili su više od 200 predmeta ljudske izrade koje su ptice vjerojatno koristile kao građevinski materijal. Datiranje ugljikom pokazalo je da gnijezda potječu najmanje iz 13. stoljeća, a najstariji pronađeni artefakt je sandala stara više od 700 godina, izrađena od ispletenih grančica i trave. Nalazi su objavljeni u časopisu Ecology.

Galerija

"Znali smo da je kostoberina vrsta koja prenosi predmete u svoje gnijezdo radi izgradnje, ali iznenadio nas je broj pronađenih predmeta i njihova starost", rekao je vodeći autor studije Antoni Margalida, ekolog s Pirenejskog instituta za ekologiju. "To znači da su ova mjesta, korištena stoljećima, kvalitetne lokacije koje su različite generacije koristile za razmnožavanje."

Iako je primarni cilj tima bio proučavanje ostataka kostiju kako bi usporedili prehranu nekadašnjih i današnjih ptica, iznenadio ih je velik broj ljudskih predmeta. Više od 9% uzoraka iz gnijezda bilo je ljudske izrade. Osim sandale, pronađeni su i oslikani komad srednjovjekovne kože nalik maski, ostaci košare iz 18. stoljeća, strijela za samostrel, užad i konjska oprema.

Ovi nalazi nude intrigantan uvid u ljudsku kulturu. "To nam može dati informacije o tome kako su se ljudi odijevali, kako su lovili (preko pronađenih praćki i samostrela) i koje su domaće i divlje vrste bile najzastupljenije u ekosustavu", pojasnio je Margalida.

Jedinstveni kroničari povijesti

Budući da se kostoberine, s rasponom krila od gotovo tri metra, gnijezde na liticama i u špiljama sa stabilnom temperaturom i vlagom, predmeti u gnijezdima ostaju iznimno dobro očuvani. "Ova studija baca novo svjetlo, i zaista potpuno novi kut gledanja na mjesto kostoberina u našem razumijevanju međudjelovanja fascinantne ptice i povijesti ljudske kulture", izjavio je John Fitzpatrick, direktor emeritus Cornellovog laboratorija za ornitologiju, koji nije sudjelovao u istraživanju.

Istraživači su napuštena gnijezda pronašli u južnoj Španjolskoj, gdje je vrsta lokalno izumrla prije 70 do 130 godina. Lokacije su otkrili proučavanjem povijesnih zapisa i razgovorima sa starijim stanovnicima. Evan Buechley iz The Peregrine Funda vjeruje da bi proučavanje gnijezda u drugim dijelovima svijeta, poput Etiopije ili Tibeta, "moglo otkriti fascinantne uvide u ljudsku povijest drugih planinskih regija svijeta".

Pomoć u očuvanju vrste

Kostoberina je od 2014. godine na Crvenom popisu Međunarodne unije za očuvanje prirode kategoriziran kao gotovo ugrožena vrsta. Proučavanje gnijezda, čak i onih napuštenih, pomaže znanstvenicima da bolje razumiju stanišne potrebe ptica, što je ključno za buduće projekte ponovnog naseljavanja vrste.

Istraživanje također naglašava velik utjecaj čovjeka na divlje životinje. Buechley je kao primjer naveo kalifornijskog kondora, kritično ugroženu vrstu čiji ptići često unose smeće koje im roditelji donose u gnijezda.

"Sve što informira javnost o fascinantnim načinima na koje se divlje ptice i ljudska kultura isprepliću ima ogromnu vrijednost, kako za naše vlastito cijenjenje izvanrednog svijeta oko nas, tako i za našu predanost osiguravanju dugoročne zaštite divljih vrsta i divljih mjesta", zaključio je Fitzpatrick.