ZNANSTVENICI su otkrili alarmantan fenomen na Antarktici - metan, plin koji snažno zagrijava planet, oslobađa se iz pukotina na morskom dnu "zapanjujućom brzinom" kako se regija zagrijava. Ovo otkriće izaziva bojazan da su postojeće prognoze globalnog zatopljenja možda bile podcijenjene, piše CNN.

Ispod morskog dna diljem svijeta nalaze se ogromni rezervoari metana, formirani tijekom tisućljeća. Ovaj nevidljivi plin može pobjeći u vodu kroz pukotine, često se manifestirajući kao mlaz mjehurića koji putuju prema površini. Malo se zna o tim podvodnim curenjima, no znanstvenici ih žele bolje razumjeti jer metan zadržava oko 80 puta više topline od ugljičnog dioksida u prvih 20 godina u atmosferi.

Neočekivano otkriće u Rossovom moru

Budući da su curenja metana na Antarktici među najmanje istraženima, međunarodni tim znanstvenika započeo je potragu. Koristeći kombinaciju akustičkih istraživanja, daljinski upravljanih vozila i ronioca, uzorkovali su niz lokacija u Rossovom moru, zaljevu u Južnom oceanu, na dubinama između 5 i 240 metara.

Ono što su pronašli iznenadilo ih je. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, identificirali su više od 40 curenja metana. Mnoga od njih pronađena su na lokacijama koje su ranije bile višestruko proučavane, što sugerira da su nova i da bi mogla ukazivati na "temeljnu promjenu" u oslobađanju metana u regiji.

Curenja metana su globalno relativno česta, no prije ovoga postojalo je samo jedno potvrđeno aktivno curenje na Antarktici. "Nešto što se smatralo rijetkim sada očito postaje rašireno", rekla je za CNN Sarah Seabrook, autorica izvješća i znanstvenica pri Earth Sciences New Zealand. Dodala je kako je svako otkriveno curenje bilo popraćeno "trenutnim uzbuđenjem" koje je "brzo zamijenjeno tjeskobom i zabrinutošću".

Klimatske promjene kao mogući okidač

Strah leži u tome što bi ova curenja mogla brzo prenijeti metan u atmosferu, čineći ih izvorom zagađenja koji trenutno nije uračunat u klimatske modele. Znanstvenici su također zabrinuti zbog mogućih kaskadnih učinaka na morski život. Iako još nije jasno zašto se curenja događaju, istražuje se jesu li potaknuta klimatskim promjenama.

Na Arktiku, na drugom kraju svijeta, pojačano ispuštanje metana već je povezano s toplijim temperaturama i promjenama razine mora. To može stvoriti povratnu petlju, objasnila je Seabrook, gdje klimatske promjene potiču curenje metana, što zauzvrat dodatno ubrzava klimatske promjene.

Metan je "prava nepoznanica, raste u atmosferi i ne znamo zašto", rekao je Andrew Thurber, profesor morske biologije na Sveučilištu Kalifornije i koautor studije. Naglasio je da su ogromni rezervoari metana na Antarktici jedna od najvećih briga. Ako se planet nastavi zagrijavati, ova bi se curenja mogla pretvoriti iz "prirodnog laboratorija u epicentar opasnosti", rekao je.

Na neki su način poput opasne životinje, dodao je. "Nevjerojatni su za proučavanje i razumijevanje, ali treba biti vrlo svjestan što mogu učiniti ako ih se isprovocira ili podcijeni."