U MOLDAVIJI su održani parlamentarni izbori, a stranka PAS kojoj pripada predsjednica Maia Sandu, osvojila je preko 50% glasova i zadržala većinu u parlamentu.

Iako je sama stranka PAS u odnosu na raniji saziv izgubila dio mjesta u parlamentu, proeuropska grupacija stranaka ipak je uspješno zadržala vlast u toj zemlji.

Ova pobjeda proeuropskih stranaka ujedno znači i poraz Patriotskog bloka opozicijskog lidera Igora Dodona, za kojeg se smatra da je blizak Kremlju. Također, prema nekim ruskim analitičarima ovo se smatra još jednim u nizu političkih poraza Kremlja, u zemlji koja je podijeljena između proeuropskih ambicija i ruskog utjecaja.

Polarizirana i siromašna zemlja

Moldavija kao jedna od najsiromašnijih europskih zemalja, opterećena je gospodarskim izazovima, korupcijom te spomenutom političkom polarizacijom.

Čak četvrtina građana je ruskojezična, međutim u zemlji ne postoji ruskojezični medij koji bi eventualno mogao građane Moldavije koji govore ruski jezik "sačuvati" od izlaganja propagandi koja dolazi od strane Kremlja.

Odnosno, ruskojezično stanovništvo "osuđeno" je pratiti ruske medije koji su pod kontrolom Moskve. U tom smislu to je bio veliki propust vladajuće proeuropske strukture, koja se nije dovoljno potrudila privući i taj dio biračkog tijela. Tako da su izbori na kraju bili vrlo neizvjesni.

Strani utjecaj na izbore

Sama kampanja je bila prilično intenzivna, a Rusija i EU su, svaka na svoj način, pomagale sebi bliske političke opcije. Prema nekim špekulacijama, Kremlj je uložio nekoliko stotina milijuna eura u pokušaju da osigura sebi bliskim strankama pobjedu na izborima.

Taj utjecaj se povezuje s kontroverznim poduzetnikom Ilanom Šorom, milijarderom koji živi u Rusiji. Njegova strategija je uključivala financiranje protesta, kao i navodnu kupovinu glasova.

S druge strane, stranka predsjednice Sandu se fokusirala na glasove dijaspore u zemljama Europske unije. Prema dostupnim informacijama, u zemljama EU je glasalo čak 300.000 ljudi.

S obzirom da Moldavija ima oko 2,5 milijuna stanovnika, radi se o značajnom postotku glasova. Moglo bi se reći da je dijaspora odlučila ove izbore. Izvješća stranih promatrača su podijeljena. Zapadne zemlje uglavnom hvale pobjedu proeuropske politike, dok iz Moskve dolaze drugačije ocjene.

Opozicija i Moskva tvrde da je predsjednica Moldavije učinila sve da oslabi proruske snage. Centralna izborna komisija je zabranila sudjelovanje u izborima nekim opozicijskim strankama zbog, kako je navedeno, ilegalnog financiranja.

U Pridnjestrovlju, regiji koja je praktički pod kontrolom Rusije, smanjen je broj birališta s 36 na 12, a mostovi preko rijeke Dnjestar djelomično zatvoreni zbog "radova" i lažnih dojava o bombama.

Isto tako, Rusija je imala neshvatljivo mali broj biračkih mjesta za moldavsku dijasporu. Otvorena su tek dva biračka mjesta u Rusiji, dok ih je recimo Italija imala čak 75. Ipak, Kremlj se do kraja suzdržavao od procjene rezultata moldavskih izbora te je oštro negirao bilo kakvu umiješanost u iste.

Rezultati i posljedice izbora

Sve u svemu, proeuropski PAS je osvojio većinski broj glasova (50,17%), što će biti dovoljno da vodi državu bez stvaranja koalicije. S druge strane, očito je da je PAS osvojio manji broj mandata nego u prošlom sazivu, uz to vrlo je vjerojatno da bi rezultati izbora bili prilično drugačiji da nije bilo utjecaja iz dijaspore. Opozicija je već tijekom izbornog dana najavila proteste, koji su se krajem izbornog dana intenzivirali. Međutim, u trenutnim okolnostima malo je vjerojatno da bi prosvjedi mogli nešto radikalno promijeniti.

Utjecaj na rat u Ukrajini

Što se tiče razvoja događaja u ratu u Ukrajini, najvažnije je pitanje što će se događati u Pridnjestrovlju. Opozicija i Moskva su u predizbornoj kampanji promovirali ideju da će, ukoliko zadrži vlast, Kišinjev uz pomoć Kijeva u bliskoj budućnosti krenuti u "demontažu" Pridnjestrovske Moldavske Republike. Međutim, to je malo vjerojatno.

Predsjednica Sandu sigurno nema ideju uvoditi Moldaviju u rat i prilično je oprezna po tom pitanju. Također, vjeruje se da se u trenutnoj geopolitičkoj situaciji Pridnjestrovska republika ne može dugoročno održati te da će se s vremenom integrirati u Moldaviju.

Isto tako postoje i analize kako je Kremlj u slučaju pobjede proruskih opcija imao ideju dodatno pritisnuti Ukrajinu s te strane. To ne znači nužno da bi Moskva naredila pokretanje vojne akcije iz smjera Pridnjestrovlja, već bi manevrom natjerali Kijev da povuče određen broj vojnika na to područje.

Ipak, sada je to manje vjerojatno. S druge strane, ukoliko ukrajinske snage iznenadno dobiju velike raspoložive rezerve, mogućnost da se vojno intervenira u Pridnjestrovlju uz pomoć moldavskih snaga se povećava.

Tu je i veoma bitan faktor europskih zemalja, koje su dosad bježale od eskalacije. Međutim, trenutno se može svjedočiti zaoštravanju odnosa između Rusije i Europe, što bi moglo stvoriti preduvjete za promjenu stava. Međutim, opet je jedino realno da se vojna akcija izvede preko Ukrajine, što znači da bi Ukrajina trebala imati dovoljan broj rezervnih snaga, što trenutno nije slučaj.