ČAŠA vina uz večeru desetljećima se u popularnoj kulturi, ali i u nekim znanstvenim radovima, spominjala kao eliksir zdravlja. Govorilo se kako umjerena konzumacija, posebice crnog vina, štiti mozak i srce.

Međutim, novo istraživanje objavljeno u časopisu BMJ Evidence-Based Medicine u rujnu 2025. jasno je pokazalo da takva zaštitna doza ne postoji. Štoviše, i najmanja količina alkohola povezana je s povećanim rizikom od demencije.

Optička varka U-krivulje

U novoj studiji istraživački je tim analizirao podatke više od pola milijuna ljudi u Velikoj Britaniji i SAD-u u dobi između 56 i 72 godine. Sudionici su praćeni i do 15 godina, a promatrale su se njihove navike pijenja i zdravstveni ishodi.

Na prvi pogled činilo se da podaci potvrđuju staru priču: rizik od demencije bio je najveći kod onih koji uopće nisu pili i kod teških alkoholičara, dok je kod umjerenih konzumenata izgledao manji - to je poznata "U-krivulja" (dolje).

Međutim, nakon pomnije analize autori studije zaključili su da je ta krivulja zapravo bila optička varka. Naime, među osobama koje su prijavile da uopće ne piju bilo je puno bivših alkoholičara i ljudi koji su prestali piti zbog bolesti.

Korekcija za zbunjujuće čimbenike

Kada su znanstvenici upotrijebili metodu poznatu kao Mendelijanska randomizacija, koja se oslanja na genetske predispozicije za (ne)konzumaciju alkohola umjesto na samoprijave, U-krivulja je nestala. Rizik od demencije počeo je rasti ravnomjerno s razinom konzumacije – i to već pri niskim dozama. Drugim riječima, nije pronađen nikakav zaštitni učinak alkohola, čak ni u "umjerenim" količinama.

Mendelijanska randomizacija u ovoj studiji funkcionirala je tako da su znanstvenici koristili genetske varijante povezane s metabolizmom alkohola, primjerice u genima ALDH2 i ADH1B, koji kod nekih ljudi izazivaju neugodne reakcije na alkohol poput crvenila i mučnine.

Potvrđeno je da oni koji nose takve varijante gena u prosjeku piju alkoholna pića znatno manje, dok ih drugi češće konzumiraju. Takvom metodom dobivene su prirodno "nasumične" skupine koje se razlikuju po sklonosti alkoholu, što je omogućilo pouzdaniju procjenu učinka alkohola na rizik od demencije tako što su isključeni zbunjujući čimbenici kao što su socioekonomski ili zdravstveni status. Naime, osobe s višim prihodima i obrazovanjem češće piju umjereno i kvalitetnije piće, a bivši alkoholičari često uopće ne piju.

Autori su u radu zapisali: "Naša istraživanja podupiru tezu da postoji štetan učinak svih razina konzumacije alkohola na rizik od demencije i pokazuje da ne postoje dokazi koji bi upućivali na ranije sugerirani zaštitni učinak njegove umjerene konzumacije."

Dodali su i da bi smanjenje konzumacije alkohola u populaciji moglo značajno smanjiti broj slučajeva demencije – procjenjuju i do 16% manje.

Tara Spires-Jones, neuroznanstvenica sa Sveučilišta u Edinburghu, koja nije sudjelovala u istraživanju, komentirala je rezultate za Scimex: "Ova studija ne dokazuje konačno da alkohol izravno uzrokuje demenciju. No pridružuje se velikom broju dokaza koji pokazuju povezanost između unosa alkohola i povećanog rizika. Osim toga, već su raniji neuroznanstveni radovi pokazali da je alkohol izravno toksičan za neurone."

Starenje populacije - porast demencije

Demencija je globalno jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, danas s njom živi više od 55 milijuna ljudi, a broj bi se mogao gotovo utrostručiti do 2050. godine.

Budući da za demenciju nema lijeka, jedina strategija jest prevencija, a upravo tu rezultati novog istraživanja otvaraju novu perspektivu. Ako se i mala količina alkohola pokaže kao rizičan čimbenik, onda preporuke koje sugeriraju da je "čaša vina na dan dobra za mozak" postaju ne samo zastarjele, nego i potencijalno štetne.

Ranije potvrde za krvožilni sustav

Nova studija pridružuje se korpusu istraživanja koja su nastojala provjeriti postojeće mitove o alkoholu.

Već ranije objavljeni radovi u časopisima poput The Lanceta pokazali su da ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola kada je riječ o zdravlju srca i krvožilnog sustava. Novo istraživanje sada taj zaključak proširuje i na mozak.

"Prepolovimo li učestalost poremećaja povezanih s konzumacijom alkohola, mogli bismo smanjiti broj slučajeva demencije za otprilike šestinu", naglasili su autori novog rada. To je potencijalno jedan od najjednostavnijih i najjeftinijih preventivnih poteza, iako je politički i društveno zahtjevan.

Francuski paradoks

Povijesno gledano, vjerovanje da vino može biti zdravo oslanjalo se, među ostalim, na poznati "francuski paradoks".

Naime, u ranim 1990-ima francuski epidemiolog Serge Renaud i kolega Michel de Lorgeril promovirali su ideju da Francuzi, iako jedu puno zasićenih masnoća (sir, maslac, masne mesne prerađevine), pokazuju relativno niske stope srčanih bolesti. Oni su taj paradoks dijelom pripisali umjerenoj konzumaciji crnog vina, koje sadrži antioksidanse polifenole i resveratrol. Renaud je u časopisu The Lancet 1992. iznio hipotezu da vino sprječava zgrušavanje krvi i štiti srce.

Amerikanci navalili na vino nakon objave paradoksa

S objavom tog rada paradoks je dobio veliki publicitet. Jedna anegdota, potvrđena u popularnim i stručnim raspravama, kaže da se nakon emitiranja priloga o francuskom paradoksu u američkoj emisiji 60 Minutes prodaja crnog vina u SAD-u poveća za otprilike 40% - publika je prihvatila poruku da vino može "zaštititi srce".

Kasnija istraživanja pokazala su da je taj rad imao metodoloških problema jer se temeljio na ekološkim podacima i usporedbama na razini populacija, bez kontrole za ključne čimbenike poput prehrane, pušenja i socioekonomskog statusa, pa je navodni zaštitni učinak vina mogao biti posljedica tih zbunjujućih čimbenika, a ne samog alkohola.

Potvrda na životinjama

Dodatni udarac starim tvrdnjama o "korisnoj čaši vina" zadala su neuroznanstvena istraživanja provedena na životinjama u laboratorijskim uvjetima. Ona jasno pokazuju da etanol, glavna aktivna tvar u alkoholu, uzrokuje oksidativni stres, oštećenja DNA i poremećaje u prijenosu signala među neuronima. Ti su mehanizmi dobro poznati čimbenici koji povećavaju rizik za neurodegenerativne bolesti.

Dalekosežne implikacije

Implikacije nove studije su dalekosežne: od budućih smjernica javnog zdravstva, preko preporuka liječnika, do načina na koji društvo doživljava alkohol.

Iako će trebati vremena da se ove spoznaje probave i pretoče u konkretne politike jer je vino prihvaćeno u brojnim kulturama i djeluje opuštajuće, već sada je jasno da se priča o "zdravoj čaši vina", nažalost, urušava.