Život Kurda u Japanu: "Ovdje nam je sve teže, Japanci su nas prestali pozdravljati"

NETRPELJIVOST prema migrantskim zajednicama, već dugo prisutna u Europi i SAD-u, sve se više osjeća i u Japanu, zemlji koja se bori s demografskom krizom. "Radije bih umro nego se vratio u Tursku", kaže Ali, Kurd koji je prije više od desetljeća stigao u Japan sa svojom obitelji. "Ali i ovdje život postaje sve teži. Primjećujem da su naši japanski susjedi puno hladniji prema nama. Neki nas čak odbijaju pozdraviti", dodaje Ali, čiju priču donosi The Guardian.
Ali se, više od desetljeća nakon dolaska, bori na dva fronta: za dobivanje statusa izbjeglice i protiv rastućeg neprijateljstva prema svojoj obitelji i drugim članovima kurdske zajednice: "Našu djecu su u školi nazivali pogrdnim imenima, a druga djeca se odbijaju igrati s njima. Mislim da je to odraz cjelokupne situacije".
Napad na djecu u parku
Vrhunac se dogodio u srpnju, kada je njegovim sinovima koji su se igrali u parku u Kawaguchiju, gradu blizu Tokija, prišao nepoznati muškarac. Prema Alijevoj izjavi policiji, muškarac je udario mlađeg sina, učenika osnovne škole, oborivši ga na tlo uz povik:
"Stranci, vratite se u svoju zemlju!". Tjednima kasnije, Ali se suočio s napadačem na svog sina koji je negirao da je namjerno ozlijedio dječaka, ali je zaprijetio: "Da nije zakona, pobio bih vas sve".
Napad na Alijevog sina samo je posljednji u nizu incidenata usmjerenih protiv kurdskih stanovnika u Kawaguchiju i susjednom Warabiju. Ova tokijska predgrađa, gdje se halal trgovine i kebab restorani nalaze uz tradicionalne japanske restorane, postala su epicentar žestoke rasprave o rastućoj populaciji stranog porijekla u Japanu.
Iako strana populacija u Japanu čini manje od 3% ukupnog stanovništva, početkom godine dosegnula je rekordnih 3,8 milijuna. Nacionalni institut za istraživanje stanovništva i socijalne sigurnosti predviđa da bi taj udio do 2070. mogao narasti na 10%, što dodatno potiče napetosti.
Imigracija kao ključno političko pitanje
Uz gospodarstvo i troškove života, migracije su postale ključno pitanje koje bi moglo odlučiti pobjednika na izborima za novog predsjednika vladajuće Liberalno-demokratske stranke (LDP), a time i budućeg japanskog premijera. LDP je zauzeo oštriji stav, obećavajući "nultu ilegalnu imigraciju", ograničavanje dolazaka i bolju "socijalnu integraciju".
Alijeva obitelj jedna je od mnogih kurdskih obitelji koje su od sredine 90-ih godina bježale od progona u Turskoj i drugim zemljama te se nastanile u Kawaguchiju i Warabiju. U početku su se, prema riječima Vakkasa Colaka, glavnog tajnika Japanskog kurdskog kulturnog udruženja, dobro slagali sa svojim japanskim susjedima.
"Dugo su se dobro slagali. Organizirali su zabavne aktivnosti i trudili se naučiti o međusobnim kulturama", rekao je Colak: "Bilo je nekoliko kulturnih razlika koje je trebalo prevladati, poput odvajanja smeća za recikliranje - a ljudi su govorili da smo bučni - ali lokalna vlast je bila podrška i trudila se svima olakšati život."
Atmosfera se drastično pogoršala nakon 2023. godine, kada je japanska vlada izmijenila zakon o imigraciji. Novi zakon omogućio je vlastima deportaciju migranata kojima je zahtjev za azil odbijen tri puta.
Stranci popunjavaju rupe na tržištu rada
Ta je promjena u javnosti stvorila percepciju da je Japan postao magnet za ilegalne imigrante, čija prisutnost navodno dovodi do porasta kriminala - tvrdnje koje su se brzo proširile društvenim mrežama i konzervativnim medijima.
Porast broja stranih radnika nakon pandemije, ključnih za popunjavanje praznina na tržištu rada, iskoristila je krajnja desnica. Iako su njihovi prosvjedi bili slabo posjećeni, snažna policijska prisutnost stvorila je dojam da migranti predstavljaju stvarnu prijetnju. "Sa svojim saveznicima u medijima, pretvorili su to u pitanje javne sigurnosti", ističe Colak.
Istovremeno, rekordan broj turista potaknuo je distopijske prognoze o "tihoj invaziji", a ksenofobne reakcije dovele su čak i do ukidanja programa partnerstva između japanskih gradova i afričkih zemalja zbog straha lokalnog stanovništva od "preplavljivanja" stranim radnicima.
"Youtuberi dolaze provocirati ljude"
U Kawaguchiju i Warabiju živi oko 3.000 Kurda, što je potaknulo internetske komentatore da im daju pogrdni naziv "Warabistan". Zlostavljanje je eskaliralo posljednjih mjeseci, kaže Tatsuhiro Nukui, voditelj nevladine organizacije koja pomaže Kurdima. Katalizator je bio incident iz 2023. godine, kada je svađa dvojice kurdskih muškaraca završila tučnjavom ispred bolnice.
"To je potaknulo još više mržnje", rekao je Nukui, čija organizacija redovito prima anonimne poruke u kojima se Kurdima poručuje da "umru" ili "odu kući". Rasističke poruke ispisuju se na poslovnim prostorima, a na društvenim mrežama objavljuju se tajno snimljene fotografije stranaca uz lažne optužbe za krađu. "Youtuberi dolaze ovamo s jednim ciljem - provocirati ljude. Sada su na meti Kurdi, ali sljedeće bi mogle biti druge grupe", upozorava Nukui.
Budućnost u strahu
Unatoč svemu, aktivisti su zabilježili i manje pobjede, poput sudske zabrane prosvjeda ekstremističkih skupina u Kawaguchiju. U međuvremenu, Ali čeka odluku o svom trećem zahtjevu za status izbjeglice, svjestan da je Japan do sada taj status odobrio samo jednom kurdskom migrantu, a prošle godine priznao je tek 190 izbjeglica, uglavnom iz Afganistana.
Iako bi mu činjenica da mu je najmlađi sin rođen u Japanu mogla pomoći, Ali je trenutno usredotočen na svog traumatiziranog 11-godišnjaka. "Usna mu je krvarila nakon napada, a noću se budi uvjeren da ga muškarac dolazi ubiti. Sva moja djeca se previše boje izaći van", zaključuje Ali.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati