MINISTAR financija Marko Primorac za Dnevnik Nove TV odgovarao je na pitanja o Vladinim mjerama, hoće li opet rasti cijene hrane, može li se zaustaviti inflacija te prijete li nam novi porezi.

Ministar je rekao da umanjivanje subvencija ne bi trebalo utjecati na novi rast cijena hrane.

"To ovisi prije svega o onima koji formiraju maloprodajne cijene. Međutim, ono što možemo istaknuti je da je Vlada kroz zamrzavanje košarice proizvoda, za koje se smatra da čine najveći dio košarice, upravo uspjela zadržati cijene na onim razinama za koje je smatrala da su prihvatljive za građane. Odnosno, spriječila je da uslijed rasta drugih inputa cijene proizvoda rastu", kaže ministar Primorac i najavljuje da će njegov kolega Ante Šušnjar i dalje pratiti cijenu te košarice i po potrebi spuštati ili dizati cijene.

Ciljane mjere za ublažavanje inflacije

Na pitanje zašto je tolika inflacija kada su cijene hrane u pitanju, ministar kaže da je to samo agregatni broj koji pokazuje opći porast cijena. "Naravno da ukoliko se bilježi potrošnja svih i onih koji kupuju luksuzna dobra i koriste luksuzne usluge u većoj mjeri nego oni koji nemaju za to novaca, to se sve manifestira u ukupnom porastu cijena. Ali ako ciljanim mjerama povećate dohodak onima najugroženijima, a to smo učinili i sada kroz NUKE kategoriju, uz to zamrznete košaricu proizvoda koju većinom kupuju oni s nižim dohotkom, onda ste uspjeli ublažiti udar", rekao je ministar te dodao: "Košarica za sada ostaje."

Na napade oporbe oko gotovo najveće inflacije u Europi, Primorac kaže da nije bilo dosadašnjih paketa mjera, situacija bi bila još i gora. Na teze oporbe da vladi odgovara inflacija, jer puni proračun, ministar kaže da je to suludo.

"Kada bi država ostvarivala suficit na razini opće države, onda bi to značilo da nama odgovara inflacija, da mi punimo proračun, spremamo novce sa strane i ne znam što s njima radimo. Međutim, deficit opće države raste, što znači da sa svim svojim mjerama - povećanjem socijalnih davanja, inkluzivni dodatak, osobni asistenti, niz mjera u socijali, dječji doplatak, plaće - jednostavno su u većem broju porasle nego je to bila inflacija", kaže Primorac.

Gospodarski rast i uloga HNB-a

Odgovorio je i na pitanje je li ga strah rasta cijena rekavši da ga nije strah inflacije od 3,8 posto, ali da nije ugodno za građane.

"Hrvatska ima nekoliko puta veći gospodarski rast od prosjeka EU, onda naravno da je potražnja veća i u skladu s tim su povećane cijene jer je povećana potražnja. Ali ako pogledate sve naknade koje sam spomenuo, mirovine i plaće, one rastu brže od inflacije. Naravno da nisam ni ja zadovoljan, volio bih da je inflacija 2 posto", dodao je.

Ministar je komentirao i može li nešto po tom pitanju učiniti i HNB. "Hrvatska narodna banka je prema Zakonu zadužena za očuvanje stabilnosti cijena, to je njezin primarni cilj. Ima vlastitih alata." Na pitanje Tandare Knezović znači li to da ne čine dovoljno, Primorac je odgovorio da ne prebacuje krivnju na nikoga, ali se može učiniti još puno toga.

Digitalizacija i planovi za poreznu reformu

Garantira da neće doći do novih poreza. "Mi smo fokusirani na nekoliko ključnih projekata, to je uspostava registra stanovništva koji će u potpunosti zaživjeti od lipnja iduće godine, posvećeni smo digitalizaciji porezne uprave i projektu fiskalizacije 2.0 koji će omogućiti fiskaliziranje transakcija između poduzeća i poduzeća i države. Ne zadiremo u ovoj godini još i u strukturu poreza jer bi to bilo nemoguće.

Pojasnio je da se to odnosi i na porez na mirovine. "Kad migriramo podatke o svim građanima RH, radi se o najvećem projektu digitalizacije i u takvim okolnostima mijenjati porez na dohodak i obračun plaća i onda još raspodjelu poreznog prihoda između lokalnih samouprava i županija je praktički nemoguće.

Sljedeće godine ćemo nastaviti s uređivanjem poreza na dohodak, svakako."

Rebalans proračuna i promjene u poreznom USKOK-u

Slijedi i rebalans proračuna, no nije htio reći u kojim resorima će se rezati. "Vjerojatno zadnji tjedan u devetom mjesecu očekujemo rebalans na Vladi i nakon toga u Saboru. Radimo na tome da se pojedini projekti koji se financiraju iz proračuna prebacuju na fondove EU. Bit će javnost sa svime upoznata na vrijeme.

Odgovorio je i na pitanje Tandare Knezović o promjenama u poreznom USKOK-u.

"To je jedan od brojnih sektora u ministarstvu financija. Gospodin Matković, koji je bio na čelu tog odjela napunio je dob za odlazak u mirovinu. I smatrali smo da trebamo dugoročnije rješenje. Na to mjesto je došla pročelnica za nadzor tog istog odjela, Silvana Marić Zovko, potpuno adekvatna osoba", smatra Primorac. Na pitanja o češljanju Geodezije i je li to utjecalo na ove smjene, ministar kaže da se malo sve oko Poreznog uskoka mistificira. "Mi surađujemo s brojnim tijelima i institucija, trudimo se jačati sve naše ustrojstvene jedinice, taj sektor će se jačati i dalje i sve je u redu", zaključio je ministar Primorac na kraju razgovora.