POLICIJI bi trebao biti omogućen pristup određenim end-to-end šifriranim porukama kako bi se učinkovitije borila protiv prijetnji europskoj sigurnosti, izjavio je koordinator EU za borbu protiv terorizma, Bartjan Wegter. Zbog sve većih strahova da se zločini planiraju i provode na platformama poput WhatsAppa, jačaju pozivi da se vlastima odobri pristup takvim komunikacijama, piše POLITICO.

"Situacija za istražitelje postaje neodrživa"

Dugogodišnja rasprava između tijela za provedbu zakona i zagovornika privatnosti podataka o tome trebaju li podaci s platformi poput WhatsAppa biti dostupni za istrage, dobila je novi zamah. Vlasti tvrde da im prelazak kriminalaca na takve usluge onemogućuje presretanje ključnih komunikacija.

"Suočavamo se sa situacijom koja postaje neodrživa, gdje naši istražitelji gube sposobnost provođenja istraga", rekao je Wegter u intervjuu.

Wegter, koji je odgovoran za davanje preporuka i olakšavanje suradnje među članicama EU, ima značajan utjecaj. Govori na ministarskim sastancima i član je skupine službenika za provedbu zakona poznate kao "Going Dark", koja je utjecala na strategiju unutarnje sigurnosti EU. Ta strategija predlaže nova pravila o zadržavanju podataka i omogućavanju pristupa podacima nadležnim tijelima.

Tvrdi se da bi pristup privatnoj korespondenciji bio "vrlo reguliran"

Prema Wegteru, tijelima za provedbu zakona trebalo bi dopustiti pristup porukama i drugim informacijama, uključujući metapodatke poput lokacije i vremena slanja.

Međutim, naglasio je da bi se takav pristup trebao odobravati od slučaja do slučaja i biti "vrlo reguliran", na isti način kao što se reguliraju tradicionalno prisluškivanje i druge tehnike nadzora.

Platforma za kriminal?

Izvješće koje je Europol objavio u prosincu prošle godine otkrilo je primjere terorista koji organiziraju i promoviraju svoje aktivnosti u end-to-end šifriranim grupnim razgovorima. Među njima su medijska grana Islamske države - provincije Horasan, Al Azaim, te neonacistička skupina Sturmjäger Division.

Wegter je upozorio da prijetnja terorizma u Europi "ostaje visoka".

Otpor zbog privatnosti i sigurnosti

Prijedlozi za pristup podacima naišli su na snažan otpor zbog zabrinutosti za privatnost i sigurnost. Glavna točka spora je je li tehnički moguće omogućiti policiji čitanje šifriranih poruka bez slabljenja cijelog sustava, čime bi se otvorila vrata zlonamjernim akterima poput hakera i autoritarnih vlada.

U svibnju su skupine za građanska prava, akademici i istraživači pisali Europskoj komisiji, upozoravajući da bi njezini planovi za unutarnju sigurnost mogli dovesti upravo do takvog scenarija.

Uloga tehnoloških tvrtki

Tehnološke tvrtke također se dugo protive bilo kakvim naporima za slabljenje enkripcije. Ipak, Wegter je rekao kako želi da one budu uključene u proces definiranja zakona i tehnologije koja bi policiji omogućila pristup.

"Vjerujem da oni koji osmisle brave također bi trebali biti u mogućnosti osmisliti ključ", rekao je.

"Možemo osigurati enkripciju i imati alat ili način da naši istražitelji pristupe [podacima] u pojedinačnim slučajevima. Mislim da nije pošteno reći, imate jedan ključ, a to znači da je sve otvoreno svima", dodao je Wegter.

Ažuriranje pravila o zadržavanju podataka

Wegter je također ustvrdio da bi pravila EU o zadržavanju podataka trebalo ažurirati kako bi se uspostavio minimalni rok čuvanja komunikacijskih podataka. Zbog trenutne zbrke u pravilima, istražitelji se suočavaju s "lutrijom" hoće li uspjeti dobiti pristup podacima, objasnio je.

Podsjetio je da je najviši sud EU poništio zakonodavstvo o zadržavanju podataka 2014. godine, ali je ustvrdio da se stajalište suda od tada razvilo.

Javno savjetovanje EU o ažuriranju pravila o zadržavanju podataka završeno je prošlog petka, a prikupljeno je oko 5.000 odgovora, od kojih su mnogi stigli od anonimnih ispitanika koji se protive bilo kakvom povećanju državnog nadzora.