RUSIJA je napala Poljsku. Upravo tako i nikako drugačije može se percipirati lansiranje 20 do 30 dronova na teritorij Poljske. Vlasti su pokušale što više smiriti ljude, dronovi su oboreni ili su sami pali, oštećen je jedan automobil i kuća. No ono što je ključno za shvatiti, svaki drugi kontekst je manje vjerodostojan. Kao ključan argument ovom napadu jest i najava vojne vježbe pod nazivom "Zapad 2025", koja se ovih dana treba održati u Bjelorusiji.

Zapad 2025

Prema prvim dostupnim analizama, Ruska Federacija je vrlo vjerojatno namjerno poslala dronove u Poljsku određenim rutama. To nisu bili "izgubljeni" dronovi zbog djelovanja elektroničkog ratovanja, kako je to pokušalo predstaviti bjelorusko Ministarstvo obrane, koje u ovoj ruskoj operaciji igra ulogu "dobrog policajca" koji je "upozorio na smjer" kretanja dronova.

Galerija

Ruska vojska je uvježbavala operaciju s dronovima neko vrijeme, kako bi otkrili lanac donošenja odluka i djelovanja protuzračne obrane u takvoj situaciji. I ovo vjerojatno neće biti posljednji ovakav incident, odnosno ovo će se provoditi sustavno u sklopu spomenute vojne vježbe.

Procjenjuje se da će ukupan broj osoblja u provođenju vježbe doseći 30 000 ljudi (neke procjene idu čak do 100 000 ljudi). Uključene su ruske i bjeloruske snage, s naglaskom na integraciju raketnog sustava "Orešnik" (hipersonični projektil koji će Bjelorusija integrirati do kraja 2025. godine). Vježba uključuje i elemente nuklearnog scenarija, poput obuke za upotrebu taktičkog nuklearnog oružja.

Testiranje NATO saveza

Ovime se testira NATO savez, prije svega spremnost SAD-a. Moskva nakon sastanka na Aljasci od SAD-a očekuje da nastavi s pritiscima na EU, kako bi se prihvatili njeni uvjeti za primirje. Međutim, sam predsjednik Trump je odlučio "pauzirati", osobito nakon summita u Kini.

Ovo se može tumačiti kao pritisak od strane Moskve da se poduzme nešto po tom pitanju. Ono što je jasno jest da ne postoji jedinstven stav u NATO savezu. Jasno je da postoje pukotine, pa Moskva vjerojatno sad procjenjuje da je vrijeme da se te "pukotine" dodatno prošire.

Sasvim je izvjesno da Rusija neće (u ovom trenutku barem) napasti Baltik ili Poljsku, ali je jasno da sve članice NATO saveza trebaju biti jedinstvene i pokazati "tvrd" stav ukoliko zaista smatraju ruske aktivnosti prijetnjama.

Međutim, vrlo je upitno koliko NATO ima jedinstva i snage za tako nešto. Najbolje to oslikava i formuliranje izjava čelnika država NATO saveza u kojima se (parafrazirano) ovaj "incident" smatra namjerno izazvanim od strane Rusije, ali NATO ovo neće smatrati napadom na savez. Na takvu vrstu neodlučnosti od strane saveza Moskva računa.

Ta neodlučnost u krajnjoj liniji može omogućiti Moskvi da se u nekom trenutku odluči na neki drugi, značajniji korak, koji bi dodatno proširio sukob ili ga preusmjerio.

Ključna pitanja

Čak i da se zanemari napad na Poljsku dronovima, odnosno postavi li se teza da su dronovi slučajno pali u Poljsku ili je napravljena diverzija, tko bi sa sigurnošću mogao tvrditi da će sve članice NATO saveza poslati svoje snage recimo u Estoniju, ukoliko se sukob proširi na tu zemlju?

Namjerno je uzeta Estonija za primjer. Mala zemlja (1,3 milijuna stanovnika) s velikom ruskom zajednicom (300 000 građana ruske nacionalnosti). Relativno povoljan teren, nema velikih prirodnih barijera, a osim Tallinna nema velikih gradova. Pretjerano je tvrditi da će se Ruska Federacija odlučiti za takav korak, ali je to pitanje vrijedno razmišljanja.

Drugo pitanje jest, koliko ona teza s početka invazije na Ukrajinu 2022. godine o tome da su zemlje NATO saveza sigurne od rata, iz današnje perspektive drži vodu? Tko danas može sa sigurnošću tvrditi da je nemoguće da Rusija uđe u vojni sukob s nekom od zemalja članica NATO saveza? Pritom ne treba nužno pokrenuti kopneni napad na neku od država.

Spremnost NATO saveza

Također, postavlja se i pitanje spremnosti NATO saveza. Indikativna je obrana od napada dronovima. Vojni zrakoplovi F-16 i F-35, Patriot sustavi, pa čak i izviđački zrakoplovi korišteni su za uništavanje 20-ak ruskih dronova koji su letjeli prema Poljskoj.

Ne zna se točan broj onih koji su jednostavno sami od sebe pali na tlo. U isto vrijeme je Ukrajina napadnuta s 20 puta više dronova (a bilo je i raketa) – sveukupno oko 450 raznoraznih projektila. Dodatno, to je duplo manje nego nedavni najveći napad, u kojem je lansirano preko 800 dronova i raketa na teritorij Ukrajine.

Zbog čega je ovo bitno? Sve te brojke pokazuju da se Ukrajina sa skromnom protuzračnom obranom i improviziranim sustavima obrane koliko-toliko učinkovito brani od takvih napada.

S druge strane, pokazuje se da je protuzračna obrana zemalja NATO saveza trenutno nespremna za ovakve vrste napada. Budući da se način ratovanja mijenja, a Ukrajina i Rusija pokazuju da su se tome (više ili manje) prilagodili. Druge europske zemlje su u tom smislu puno manje prilagođene i to je značajna prednost za rusku vojsku, koja ima iskustvo ratovanja već skoro četiri godine.