OKO MILIJUN i 200 tisuća umirovljenika prekjučer je primilo povećanje mirovina za 6,48 posto, što odgovara srpanjskom usklađivanju. Najnovija povišica najviše je pogodovala onima s najvećim primanjima, piše HRT. Oni koji primaju mirovinu od 300 eura dobili su 20 eura više, umirovljenici s 500 eura mirovine dobili su dodatnih 32 eura, dok su oni s mirovinom od 1.000 eura dobili 65 eura.

Prosječno povećanje iznosi oko 28 eura, dok su bivši saborski zastupnici i članovi Vlade dobili povišicu i do 145 eura. "Od 1. srpnja mirovine su usklađene po novoj formuli u odnosu 85:15, ovisi o rastu plaća i potrošačkih cijena, u prethodnih šest mjeseci u odnosu na šest mjeseci prije, što je rezultiralo povećanjem od 6.48 posto i mislim da je jasno da mirovine rastu," rekla je Melita Čičak, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav.

"Redefinirali smo formulu"

Prosječno povećanje mirovina iznosi 42 eura, za što je osigurano više od 235 milijuna eura do kraja godine, uključujući i sredstva za dodatno usklađivanje. "Redefinirali smo formulu, ona je sad povoljnija jer je prethodna bila 70:30. Formula usklađivanja mirovina ne može bitno utjecati na visinu mirovina jer ona prati rast plaća i potrošačkih cijena na individualnoj razini.

Zato smo kroz Zakon o mirovinskom donijeli niz mjera koje utječu na povećanje mirovine, a to je povećanje najnižih mirovina, povećanje invalidskih mirovina, dodani staž za svako rođeno i posvojeno dijete," pojasnila je Čičak.

"Cijelo vrijeme kaskamo za plaćama"

Predsjednica Sindikata umirovljenika, Višnja Stanišić, smatra da ovo usklađivanje mirovina zapravo nije donijelo značajnije promjene. "Cijelo vrijeme kaskamo za plaćama.

Udio naših mirovina u plaćama je oko 45 posto, dok je u Sloveniji taj dio 67 posto. Mi nikako da to izjednačimo, a kamoli da počnemo s mirovinama ići malo više da bi došli do postotka koji bi bio zadovoljavajući za sve umirovljenike," rekla je Stanišić. Naglasila je i da su se od 1990. nadalje "mirovine po posebnim propisima dijelile šakom i kapom."

Predložene promjene: razdvajanje mirovina

Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno, Milivoj Špika, smatra da bi trebalo razdvojiti mirovine po općim propisima od onih po posebnim propisima.

"Ako se izračunavaju na poseban način, nema razloga da se na isti način usklađuju. Oni ovako imaju dva benefita, prvo su dobili mirovine koje nisu ovisile o visini uplate i duljini radnog staža," kazao je Špika.

Čičak je podsjetila da je "taj neuspješni eksperiment napravljen 2015. godine." "To je bio potpuno promašen postupak koji je ukinut 2016. godine. Radilo se o administrativnom razdvajanju," rekla je Čičak, dodavši da samo duljim radom možemo ostvariti veću mirovinu.

Umirovljenici i dodatni izvori prihoda

"Glavni cilj je duži rad," naglasila je Čičak. "Mi imamo 31 godinu prosječan staž u Hrvatskoj što je premalo." Špika je na to odgovorio: "Nas ne zanima prosjek, statistika daje što vi poželite. Nas zanima činjenica koja kaže da gotovo 60 posto umirovljenika živi u siromaštvu. Ovo usklađenje dolazi 6-7 mjeseci nakon što nastupi šteta od inflacije."

"Ovo je treći najveći zaostatak za rastom plaća. Dok god se mirovine ne budu usklađivale 100 posto ili s rastom plaća ili s rastom cijena, one će svaki put sve više zaostajati za plaćom. Mi nemamo ništa, od 2016. godine udio mirovine u prosječnoj plaći nije se pomaknuo nimalo," rekao je Špika.

Predložili su da najmanja mirovina za 40 godina staža ne može biti niža od 880 ili 1.000 eura, što Čičak smatra nerealnim jer mirovinski sustav nije sustav mirovinske skrbi.