AMERIČKE privatne vojne tvrtke mogle bi biti raspoređene u Ukrajini kao dio dugoročnog mirovnog plana, doznaje The Telegraph.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Američki predsjednik Donald Trump navodno vodi razgovore s europskim saveznicima o dopuštanju naoružanim izvođačima radova da pomognu u izgradnji utvrda za zaštitu američkih interesa u zemlji. Plan se izrađuje kao zaobilazno rješenje nakon što je američki predsjednik obećao da američke snage neće biti stacionirane u Ukrajini.

Američki izvođači mogli bi biti raspoređeni kako bi pomogli u obnovi obrane na prvim linijama, novih baza i zaštiti američkih tvrtki, a prisutnost privatnih vojnika djelovala bi kao odvraćanje kako bi se spriječilo rusko kršenje eventualnog prekida vatre.

Konačni detalji mogli bi biti objavljeni već ovog vikenda

Taj se plan raspravlja zajedno s nizom drugih sigurnosnih jamstava koje je sastavila Koalicija voljnih predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, a koja će činiti osnovu dugoročnog mirovnog plana.

Konačni detalji - koji uključuju zračno nadziranje, obuku i pomorske misije na Crnom moru - mogli bi biti objavljeni već ovog vikenda nakon tjedana diplomatskih aktivnosti potaknutih razgovorima Trumpa s Putinom na Aljasci.

Europski vojni planeri ubrzali su rad nakon što je Trump rekao europskim čelnicima da je Putin otvoren za sigurnosna jamstva zapadnih saveznika Ukrajini. Američki predsjednik također je signalizirao spremnost za podršku onome što bi mogla postati jedna od najvažnijih misija u inozemstvu od ratova u Afganistanu i Iraku.

Jačanje obrane granice

Europski dužnosnici rekli su da je primarna strategija za sprječavanje budućeg rata nastaviti obnavljati ukrajinske naoružane snage kako bi se one koristile kao glavni oblik odvraćanja. Prema planu, ukrajinske postrojbe branile bi ojačanu granicu na prvoj crti.

Europski NATO saveznici ponovno bi naoružali i obučavali ukrajinske snage, uz korištenje postojećih i novih mehanizama.

Na primjer, Ukrajina bi mogla nastaviti kupovati američke sustave poput sustava protuzračne obrane Patriot ili raketnih lansera Himars, koristeći sredstva koje osiguravaju europski saveznici, navodi The Telegraph.

Američki izvođači i udio Bijele kuće u sukobu

Utvrde i baze na prvoj crti mogli bi graditi američki privatni vojni izvođači kao što je to rađeno u Iraku i Afganistanu.

Prisutnost američkih izvođača na terenu u Ukrajini smatrala bi se velikim poticajem za europske sile koje žele američku podršku za eventualni mirovni sporazum. Njihova raspodjela značila bi da Bijela kuća ima udjela u sukobu i povećala bi odvraćajući učinak protiv ruskog napada iz straha od američke odmazde, rekli su izvori.

Rasprave o upotrebi američkih izvođača mogu se pratiti još od potpisivanja zajedničkog sporazuma između Washingtona i Kijeva o iskorištavanju ukrajinskih velikih zaliha minerala i rijetkih zemalja.

Bijela kuća i dalje se protivi slanju svojih snaga u Ukrajinu, ali je pristala na široku potporu europskim snagama koje bi trebale poduprijeti bilo kakav mirovni sporazum.

Izvor je za The Telegraph rekao da američki privatni izvođači "dovode američke 'čizme', odnosno nositelje američkih putovnica na tlo, što je tada učinkovito odvraćanje Putinu".

Korištenje privatnih izvođača omogućilo bi Trumpu da umiri strahove među svojim MAGA pristalicama koji su protiv strane intervencije, istovremeno mu pružajući još jedan poslovni dogovor koji može promovirati, rekli su dužnosnici.

Tampon zona

Neke europske zemlje predložile su ideju demilitarizirane tampon zone za razdvajanje ukrajinskih i ruskih snaga nakon završetka borbi. Zona bi se mogla nadzirati mirovnim snagama ili promatračima kako bi to dogovorili Kijev i Moskva u bilo kakvom mirovnom sporazumu.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski vjerojatno bi tražio da se europske snage stacioniraju u toj zoni. Kremlj je sugerirao da se u pregovorima o mirovnom sporazumu Kina može koristiti kao jamac sigurnosti.

Trump je također predložio raspoređivanje kineskih snaga kao mirovnjaka u poslijeratnoj Ukrajini tijekom sastanka s europskim čelnicima prošlog tjedna, prema Financial Timesu.

Različitosti među zaraćenim zemljama znače da ova opcija vjerojatno neće biti prihvaćena od svih strana.

Ideju, koju je prvi predložio Putin, Europa je odbila, a Zelenski ju je već ranije odbio zbog kineske potpore ruskom ratnom naporu. Europske zemlje inzistiraju da ne žele stacionirati svoje vojnike na prvim linijama između ukrajinske i ruske vojske.

Odgovarajući na izvještaje o mogućnosti tampon zone, Zelenski je rekao da bi se Rusi mogli povući ako žele stvoriti više prostora između sebe i ukrajinskih snaga.

Mirovne snage

Europske snage mogle bi biti stacionirane dublje u Ukrajini kao treća linija obrane u slučaju nove ruske invazije.

One bi uglavnom bile još jedno odvraćajuće sredstvo, sastavljeno od tisuća europskih vojnika. "Glavni je cilj pokazati Ukrajincima da bismo zajedno s njima bili u borbi ako Rusija ponovno napadne", rekao je jedan dužnosnik za The Telegraph.

Deseci zemalja izrazili su spremnost sudjelovati u rasporedu. Među njima su Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Belgija, kao i baltičke, nordijske i skandinavske zemlje.

Prvotno se raspravljalo o rasporedu od oko 30.000 europskih vojnika. Ta je brojka smanjena zbog nedostatka resursa i straha da bi mogla biti "previše snažna" u očima Putina, dodao je izvor.

Ponude za podršku misiji nisu često pratile konkretna obećanja o sudjelovanju, rekli su dužnosnici. Ona bi, međutim, ovisila o nizu američkih obećanja potpore, uključujući pomoć u logistici i obavještajnim informacijama.

The Telegraph je ranije izvijestio da bi se mirovne snage rasporedile u Ukrajinu na razdoblje od pet do deset godina ili dok države uključene u misiju ne budu sigurne u sposobnost ukrajinske vojske da se sama brani.

Misija zračnog nadzora

Europske zemlje razgovaraju o uvođenju zone zabrane letenja koja bi Ukrajini omogućila sigurno ponovno otvaranje civilnih zračnih ruta.

Prema informacijama The Telegrapha, plan bi se mogao provoditi postupno, počevši sa zapada zemlje i polako proširujući se na cijelu državu. Ponovno pokretanje zračnog prometa smatra se ključnim za poticanje ulaganja u razrušenu zemlju i povratak izbjeglica.

Na početku bi misija, uz korištenje zapadnih borbenih zrakoplova i sustava protuzračne obrane, trebala otvoriti aerodrome u Lavovu i drugim zapadnim gradovima Ukrajine. Kako bi povjerenje u pridržavanje prekida vatre raslo, misija bi se proširila istočno, prema Kijevu i drugim gradovima.