AMERIČKI ministar trgovine Howard Lutnick razmatra opciju prema kojoj bi država dobila vlasnički udio u Intelu i drugim kompanijama za proizvodnju poluvodiča, koje su u okviru zakona o čipovima dobile državnu potporu namijenjenu poticanju izgradnje proizvodnih pogona u SAD-u, izjavila su dva izvora.

U okviru plana o oživljavanju američke industrije, ključnog dijela politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, američka vlada želi vlasnički udio u Intelu u zamjenu za novčane potpore koje je kompaniji odobrila vlada prethodnog predsjednika Joea Bidena, izjavio je Lutnick jučer.

Prema riječima jednog dužnosnika Bijele kuće i jedne osobe upoznate sa situacijom, ministar trgovine taj plan sad želi proširiti i na druge kompanije.

Niz neobičnih dogovora

Trumpov kabinet nedavno je najavio nekoliko neobičnih dogovora s američkim kompanijama, uključujući dogovor s proizvođačem čipova Nvidijom prema kojem toj kompaniji dozvoljava izvoz čipova H20 za umjetnu inteligenciju u Kinu, a kompanija zauzvrat u američku državnu riznicu uplaćuje 15 posto od tih transakcija.

Pentagon bi pak trebao postati najveći dioničar male rudarske kompanije radi poticanja proizvodnje magneta od rijetkih zemnih minerala.

Intervencije države u pitanja poslovanja izazvale su val zabrinutosti, a protivnici te politike smatraju da potezi američkog predsjednika stvaraju nove kategorije korporativnih rizika te da bi loše poslovne procjene mogle značiti gubitak sredstava poreznih obveznika.

Velik dio poticaja u okviru zakona o čipovima još nije dodijeljen kompanijama poput Microna, TSMC‑a, Samsunga i Intela.

Iz TSMC‑a i Intela odbili su za Reuters komentirati situaciju. Micron, Samsung i Bijela kuća nisu odgovorili na Reutersov upit o tome razmatra li Lutnick dodatne udjele u kompanijama.

Na pitanje o tome može li SAD uzeti udio u TSMC‑u, tajvanski ministar gospodarstva Kuo Jyh‑huei rekao je da će se njegovo ministarstvo savjetovati s kompanijom, istaknuvši pritom da se radi o privatnom, a ne o državnom poduzeću.

"O situaciji ćemo razgovarati i s Nacionalnim odborom za razvoj, s obzirom na to da je odbor dioničar TSMC‑a. Temeljito ćemo raščlaniti značenje primjedbi američkog ministra trgovine, ali da to postignemo trebat će nam neko vrijeme za razgovore i procjene", izjavio je Kuo u srijedu u Taipeiju, odgovarajući na pitanja zastupnika u parlamentu.

Iz tajvanskog Nacionalnog odbora za razvoj Reutersu su rekli da sva pitanja postavi TSMC‑u.

"Trumpu se ideja sviđa"

U razgovore o zakonu o čipovima uključen je i ministar financija Scott Bessent, ali postupak vodi Lutnick, izjavila su dva izvora za Reuters. Sredstva u iznosu od 52,7 milijardi dolara namijenjena potporama u okviru zakona o čipovima u nadležnosti su ministarstva trgovine.

Zamisao o vlasničkim udjelima u proizvođačima čipova gura Lutnick, naveli su izvori, a Trumpu se ideja sviđa.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt ranije je potvrdila da Lutnick radi na postizanju dogovora s Intelom o preuzimanju 10-postotnog udjela u toj kompaniji.

"Predsjednik želi na prvo mjesto staviti američke potrebe, i u smislu nacionalne sigurnosti i u smislu gospodarstva, a ovo je kreativna, dosad neviđena zamisao", rekla je Leavitt novinarima.

Lutnick je pak za CNBC izjavio da SAD želi povrat na svoje "ulaganje", istaknuvši da će država zauzvrat dobiti vlasničku udio u kompanijama, umjesto da im samo "dijeli potpore".

"Bidenova vlada doslovno je besplatno davala novac Intelu, besplatno je davala novac TSMC‑u, raznim je kompanijama besplatno dijelila novac, a Donald Trump preokrenuo je situaciju, rekavši: 'Za taj novac želimo vlasnički udio. Ako ćemo vam dijeliti novac, želimo američkim poreznim obveznicima dati dio kolača'", rekao je Lutnick.

"Država ne bi mogla upravljati kompanijama"

Predsjednik Donald Trump ranije je najavio da želi ugasiti program potpora u okviru zakona o čipovima.

Prema Lutnickovim komentarima, vlasnički udjeli u kompanijama ne bi američkoj vladi dali pravo glasa u upravnom odboru, što znači da država ne bi mogla kompanijama govoriti kako da vode poslovanje.

Ministrovi komentari uslijedili su dan nakon što je japanski SoftBank Group najavio ulaganje od dvije milijarde dolara u Intel, koji se nakon godina lošeg upravljanja teško nosi s konkurencijom u sektoru.