Nizozemci Ukrajini šalju Patriote. Sve više država spremno poslati vojsku da čuva mir
PAKET sigurnosnih jamstava za Ukrajinu mogao bi biti dovršen već ovog tjedna, nakon što je američki predsjednik Donald Trump dao zeleno svjetlo planu koji uključuje i slanje europskih trupa. Europski čelnici ubrzano rade na finalizaciji dogovora.
Ova inicijativa, o kojoj se raspravljalo na summitu u Bijeloj kući u ponedjeljak, predviđa raspoređivanje europskih vojnika kao ključan dio mogućeg mirovnog sporazuma s ciljem odvraćanja buduće ruske agresije.
Vojni čelnici NATO-a trebali bi se sastati danas radi razgovora o Ukrajini i daljnjem razvoju događaja.
Donjeck je za Ukrajinu ključno strateško područje s pojasom tvrđava građenim 11 godina. Njegov pad ne bi značio samo gubitak teritorija, već i ključnog obrambenog bedema protiv budućih napada.
>> Opširnije
Vojnici iz specijalne jedinice Lazar 27. Pečerske brigade Nacionalne garde Ukrajine uništili su ruski protuzračni raketni sustav S-300V na zaporoškom bojištu.
>> Opširnije
Rusija očekuje da će Indija nastaviti kupovati njezinu naftu, unatoč carinskoj kazni koju je uveo američki predsjednik Donald Trump, piše Sky News. Američki predsjednik ranije je najavio dodatnu carinu od 25% za New Delhi zbog kupovine ruske nafte, čime su ukupne carine porasle na 35%, u usporedbi s 0.2% prije rata u Ukrajini.
Unatoč tome, dužnosnici ruske ambasade u New Delhiju izjavili su da očekuju nastavak opskrbe Indije naftom.
"Želim istaknuti da unatoč političkoj situaciji možemo predvidjeti istu razinu uvoza nafte", rekao je Roman Babuškin, privremeni vršitelj poslova ruske ambasade u Indiji.
Predviđa da će Indija i Rusija pronaći načine za prevladavanje Trumpovih carina u korist svojih "nacionalnih interesa."
Litva bi bila spremna doprinijeti vojnicima i opremom bilo kojoj mirovnoj misiji u Ukrajini, rekao je predsjednik Gitanas Nauseda u televizijskom intervjuu.
>> Opširnije
Početkom prosinca 300 nizozemskih vojnika s dva protuzračna sustava Patriot i protudronskim sustavima krenut će u Poljsku kako bi zaštitili isporuke vojne opreme Ukrajini od ruskih napada.
>> Opširnije
Japanski premijer Shigeru Ishiba izjavio je da Tokio razmatra koju bi ulogu mogao imati u pružanju sigurnosnih jamstava Ukrajini.
"Pažljivo ćemo pratiti tekuće rasprave i, uz pomno razmatranje što Japan može i treba učiniti - uključujući različite pravne i sposobnosne aspekte - igrat ćemo odgovarajuću ulogu", rekao je, a prenosi Japan Times.
Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je u intervjuu za švedski P4 Extra da je ta zemlja spremna pomoći Ukrajini u području zračnog nadzora i pomorskih resursa.
>> Opširnije
Poljski državni tajnik za obranu Stanisław Wziątek izjavio je za poljski TVN24 da poljske vlasti sumnjaju, "možda ne s apsolutnom sigurnošću, ali s vrlo velikom vjerojatnošću", da je dron uključen u sinoćnji incident ruski izviđački dron Gerbera UAV s kineskim motorom, koji je eksplodirao u zraku.
Ukoliko dođe do potvrde, radilo bi se o istom modelu za koji se prošlog mjeseca izvještavalo da je bio uključen u sličan incident u Litvi.
Izuzetno jeftin i jednostavan dron
Gerbera UAV je, podsjetimo, ruska bespilotna letjelica koji se od ljeta 2024. koristi u ratu protiv Ukrajine.
Ovaj dron je izuzetno jeftin i jednostavan, izrađen od materijala poput polistirena i iverice, što ga čini desetak puta jeftinijim od poznatog iranskog Shaheda-136, na čiji je oblik i namjenu djelomično modeliran. Gerbera se koristi u više uloga: kao mamac za iscrpljivanje ukrajinske protuzračne obrane, kao izviđački dron te u nekim verzijama kao kamikaza s manjom količinom eksploziva.
Vojni čelnici NATO-a danas su imali "sjajnu, iskrenu raspravu" o Ukrajini, rekao je predsjednik Vojnog odbora NATO-a, admiral Giuseppe Cavo Dragone.
On je na društvenoj mreži X dao osvrt na virtualni sastanak održan ranije.
"Sjajna, iskrena rasprava vojnih čelnika NATO-a danas. Izvrsna informacija o sigurnosnom okruženju od našeg novog SACEUR-a, njegov prvi nastup kod nas.
Zahvalio sam svima na njihovu uvijek proaktivnom sudjelovanju u ovim sastancima: ujedinjeni smo, i ta je jedinstvenost danas, kao i uvijek, bila jasno vidljiva. Ukrajini smo potvrdili našu potporu. Prioritet ostaje pravedan, vjerodostojan i trajan mir. Naše misli su uz hrabru braću i sestre po oružju. Hvalimo njihovu neumornu hrabrost u obrani svoje domovine", napisao je.
Veliki gubici Oružanih snaga Ukrajine pretvorit će se u ekonomsku i demografsku katastrofu za Ukrajinu, zbog čega će zemlja potpuno izumrijeti do 2050. godine, izjavio je u razgovoru za ruski Info24 umirovljeni pukovnik ruskih specijalnih snaga Anatolij Matvijčuk.
>> Opširnije
Glasnogovornik poljskog Ministarstva vanjskih poslova Paweł Wroński potvrdio je da će Poljska poslati prosvjednu notu Rusiji kao odgovor nakon što je sinoć u istočnoj Poljskoj eksplodirao dron za koji se vjeruje da je ruski.
>> Opširnije
General Dariusz Malinowski, zamjenik zapovjednika poljskog Operativnog zapovjedništva oružanih snaga, naznačio je da se vjeruje da je dron koji je eksplodirao u Poljskoj lansiran iz Rusije.
Rekao je da je stajalište temeljeno na obavještajnim podacima jer "nemamo 100-postotnu sigurnost da je to bio... taj konkretni dron, iako znamo lokacije s kojih se lansiraju ovakve vrste dronova, a one se nalaze na ruskom teritoriju."
Malinowski je dodao da nije jasno je li riječ o namjernom kršenju poljskog zračnog prostora ili o kvaru drona koji je bio usmjeren prema Ukrajini. Otkrio je da se radilo o vojnome dronu pokretanom motorom proizvedenim u Kini.
Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski reagirao je na sinoćnji incident, kada se vojni dron srušio u istočnoj Poljskoj, a ministar obrane tvrdi kako je riječ o dronu ruskog podrijetla.
>> Opširnije
Najmanje tri osobe su, prema izvještajima, poginule u ruskim zračnim udarima u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck.
Grad Kostjantinivka pogođen je s osam projektila Smerč, izjavio je guverner te regije Vadim Filaškin i dodao da je četvero ljudi također ranjeno.
"Još jednom naglašavam: opasno je biti u Donjeckoj regiji! Rusi namjerno pogađaju tako da ubiju i rane što više civila", rekao je.
Rusija je danas priopćila da zabranjuje ulazak 21 osobi koju je optužila da surađuje s "razornim britanskim medijima" u promicanju antiruskih narativa.
>> Opširnije
Paket sigurnosnih jamstava za Ukrajinu trebao bi biti definiran već ovog tjedna, nakon što je američki predsjednik Donald Trump podržao plan koji uključuje slanje europskih trupa kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, piše Bloomberg.
>> Opširnije
Rusija je uvela protusankcije Ujedinjenog Kraljevstva.
Podsjetimo, ranije danas smo priopćili da je britanska vlada dodala osam novih imena na popis sankcija protiv Rusije, a sada je Moskva uzvratila istom mjerom, doznaje ruska državna novinska agencija RIA Novosti.
Državni mediji, pozivajući se na ministarstvo vanjskih poslova, navode da su sankcije uvedene protiv "određenog broja predstavnika medija, nevladinih udruga, konzultantskih struktura i stručne zajednice Velike Britanije."
Opterećena velikom vojnom potrošnjom, Moskva se sprema na podizanje poreza i smanjenje drugih proračunskih rashoda, uz sve veći proračunski deficit i pad prihoda od nafte i plina te usporavanje gospodarstva.
>> Opširnije
Velika Britanija spremna je poslati vojnike u Ukrajinu radi obrane zračnog prostora i morskih luka, ali ne i na samu bojišnicu protiv Rusije, izjavit će šef britanske vojske Tony Radakin na sastancima u Pentagonu.
>> Opširnije
Dok Trump inzistira na hitnom mirovnom summitu Putina i Zelenskog, Kremlj usporava proces, inzistirajući na pregovorima na nižoj razini. Ključne prepreke ostaju sigurnosna jamstva i teritorij.
>> Opširnije
Prema vladinu ažuriranju, Ujedinjeno Kraljevstvo dodalo je osam novih subjekata na popis sankcija protiv Rusije, javlja Sky News.
Danas će se u Ukrajinu vratiti više od 10 djece koju je otela Rusija, a službeno je do sada 1509 djece vraćeno u domovinu, izvijestila je Katerina Raševska, doktorica međunarodnog prava i stručnjakinja Regionalnog centra za ljudska prava.
>> Opširnije
Preliminarna istraga pokazala je da je objekt koji je pao i eksplodirao u polju kukuruza na istoku Poljske vojni dron, objavio je danas poljski tužitelj.
>> Opširnije
"Jako volim Rusiju. Putina jako dobro poznajem. Pet puta sam se susreo s njim", tvrdi bivši NBA košarkaš.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je danas s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Ured turskog predsjednika priopćio je, prema izvješću Reutersa, da je Erdogan podržao napore za uspostavu trajnog mira u Ukrajini, dok je AFP izvijestio da je naglasio važnost uključivanja "svih strana". Erdogan je također rekao Putinu da pomno prati razvoj događaja vezanih uz taj proces te da se Turska od početka rata zalaže za pravedan mir, navodi se.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Moskvi dobro poznato kako Europska unija pokušava "nespretno" utjecati na stav američkog predsjednika Donalda Trumpa o Ukrajini. Lavrov je dodao da je Rusija "za pouzdana sigurnosna jamstva za Ukrajinu", ali da se takve rasprave ne mogu voditi bez Moskve.
"Siguran sam da na Zapadu, a prije svega u Sjedinjenim Državama, dobro razumiju da je ozbiljno razgovarati o sigurnosnim pitanjima bez Ruske Federacije utopija, put u slijepu ulicu", rekao je Lavrov.
Dodao je i da Washington "sve jasnije razumije uzroke ukrajinske krize".
Aleksej Moskalev i njegova kći Maša, koji su pobjegli iz Rusije zbog njenog antiratnog crteža, nisu uspjeli ishoditi zaštitu od Njemačke.
>> Opširnije
Poljski premijer Donald Tusk kritizirao je ideju Budimpešte kao mjesta mirovnih pregovora, podsjećajući na propala jamstva iz 1994. i predlažući traženje druge lokacije zbog loših povijesnih asocijacija.
>> Opširnije
Kineske rafinerije pojačale su kupnju ruske nafte nakon što je Indija smanjila uvoz zbog novih američkih carina. Kina koristi niže cijene, no pitanje je može li nadoknaditi cijeli indijski udio.
>> Opširnije
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je kako se Rusija zalaže za pouzdana sigurnosna jamstva za Ukrajinu, no istovremeno se nada da Sjedinjene Države shvaćaju kako je svaka rasprava o sigurnosnim pitanjima bez sudjelovanja Moskve "put u nigdje", prenosi Reuters.
Prema njegovim riječima, SAD pokazuje sve jasnije razumijevanje "korijenskih uzroka" ukrajinske krize.
Lavrov se u nastavku osvrnuo i na ulogu Europe, kritizirajući ono što je nazvao "nespretnim" pokušajima da se utječe na stav američkog predsjednika Donalda Trumpa o Ukrajini. Upozorio je da Europska unija time samo pokušava "agresivno eskalirati situaciju u Ukrajini" te je ustvrdio kako europski predstavnici na sastanku s Trumpom nisu iznijeli nikakve "konstruktivne" ideje.
Dodao je da bi Rusija trebala pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini.
Ruske snage zauzele su tri nova naselja u istočnoj Ukrajini, objavilo je rusko Ministarstvo obrane. Vijest je prenijela državna novinska agencija RIA, navodeći kako je riječ o naseljima Novoheorhiivka, Pankivka i Sukhetske.
Zauzimanje novih područja događa se u sklopu obnovljene ljetne ofenzive u kojoj Rusija polako ostvaruje teritorijalne dobitke na istoku zemlje. Vojni analitičari vjeruju da snage Moskve ovim napredovanjem nastoje osvojiti što je više moguće teritorija prije eventualnih mirovnih pregovora. Prema njihovim procjenama, cilj je ojačati pregovaračku poziciju u razgovorima koji bi mogli uključivati i razmjenu teritorija.
Američki povjesničar Timothy Snyder, profesor na Sveučilištu Yale i jedan od najcjenjenijih svjetskih stručnjaka za Ukrajinu i Rusiju, upozorio je da je izraz "razmjena teritorija" u raspravama o ratu u Ukrajini pogrešan i manipulativan.
>> Opširnije
Papa Lav uputio je poziv katolicima i svim vjernicima diljem svijeta da nadolazeći petak, 22. kolovoza, posvete postu i molitvi za uspostavu mira u Ukrajini te u drugim zemljama pogođenim ratnim sukobima.
Tijekom svoje redovite tjedne audijencije u Vatikanu, papa je istaknuo patnje uzrokovane nasiljem. "Kako naša Zemlja i dalje biva ranjavana ratovima u Svetoj Zemlji, u Ukrajini i u mnogim drugim regijama... pozivam sve vjernike da dan 22. kolovoza prožive u postu i molitvi", poručio je okupljenima.
Papa Lav također je predložio nakanu molitve, potaknuvši vjernike da zamole Boga da nam "podari mir i pravdu te da obriše suze onima koji pate zbog tekućih oružanih sukoba".
Ruski napad dronovima na Harkiv izveden u ponedjeljak ujutro ubio je cijelu jednu obitelj.
>> Opširnije
U napadu ruskog FPV drona na civilni automobil u Harkivskoj oblasti poginuli su 70-godišnji muškarac i njegova 71-godišnja partnerica. Policija je pokrenula istragu za ratni zločin.
>> Opširnije
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je kako ne podržava ideju da se budući mirovni pregovori o Ukrajini održe u Mađarskoj, navodeći kao razlog povijesnu ironiju. Naime, upravo je u Budimpešti 1994. godine potpisan memorandum kojim se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja u zamjenu za sigurnosna jamstva, piše Sky News.
Prijedlog da Budimpešta bude domaćin sastanka između Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog navodno je jučer, prema informacijama iz Bijele kuće, iznio Donald Trump. Međutim, Tusk smatra da bi to bio loš znak, s obzirom na to da je Rusija spomenuti sporazum prekršila prvo aneksijom Krima 2014., a zatim i potpunom invazijom 2022. godine.
"Možda sam praznovjeran, ali ovaj put bih pokušao pronaći drugo mjesto", poručio je Tusk.
Prema neslužbenim informacijama do kojih je došao poljski list Rzeczpospolita, riječ je najvjerojatnije o dronu tipa Shahed, kakve Rusija koristi u ratu protiv Ukrajine.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se nakon posljednjih ruskih noćnih napada, ističući kako takvi potezi samo potvrđuju potrebu za jačim međunarodnim pritiskom na Moskvu. Zelenski je potvrdio da je u napadu na regiju Sumi ozlijeđeno više od deset osoba. Ujedno je oštro osudio i "gnusan" udar na plinsku distribucijsku stanicu u Odesi.
Prema njegovim riječima, cilj ovakvih akcija je jasan. "Svi su to demonstrativni udari koji samo potvrđuju potrebu za pritiskom na Moskvu, potrebu za uvođenjem novih sankcija i carina dok diplomacija ne proradi u potpunosti", rekao je ukrajinski predsjednik.
Na kraju je ponovio što smatra ključnim za okončanje rata, naglasivši da su Ukrajini potrebna "snažna sigurnosna jamstva kako bi se osigurao istinski pouzdan i trajan mir".
Donald Trump iznio je niz netočnih tvrdnji o ratu u Ukrajini, od uzroka invazije do iznosa američke pomoći. Analiza pokazuje da njegove izjave ne odgovaraju činjenicama.
>> Opširnije
U ukrajinskom dijelu Donjecke regije, gradovima Slovjansk, Kramatorsk i Kostjantinivka, i dalje živi 100.000 stanovnika.
>> Opširnije
Sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao bi se održati prije kraja ovog mjeseca, otkrio je visoki dužnosnik Europske unije, piše Sky News.
Prema informacijama, kao moguće lokacije susreta razmatraju se Ženeva, Beč, Rim, Budimpešta i Doha. Izvori navode kako se švicarska Ženeva smatra najboljom opcijom. S druge strane, Rim i Vatikan navodno su neprihvatljivi Rusiji, dok Budimpešta kao lokacija ne odgovara Ukrajini.
Sigurnosna jamstva kao preduvjet
Europski saveznici navodno inzistiraju da se sigurnosna jamstva za Ukrajinu definiraju prije samog sastanka. U izradi je ugovor po uzoru na NATO, koji bi jamčio da će saveznici stati u obranu Ukrajine u slučaju bilo kakvog budućeg ruskog napada. Prema dužnosnicima upoznatim sa situacijom, taj bi dokument mogao biti dovršen već do sljedećeg tjedna.
Poput Sjedinjenih Američkih Država, i Italija se protivi slanju kopnenih snaga u Ukrajinu, doznaje Sky News. Diplomati Europske unije izrazili su optimizam u pogledu pregovora koji su u tijeku, ističući kako je ovo dosad najbolja prilika za zaustavljanje rata. U slučaju postizanja dogovora, saveznici bi se početkom rujna mogli ponovno okupiti u Washingtonu kako bi proslavili ishod.
Rusija je tijekom noći izvela masovni zračni napad na Ukrajinu, lansiravši ukupno 95 dronova i projektila, priopćile su ukrajinske zračne snage.
Prema izvješću, protuzračna obrana uspješno je neutralizirala veći dio napada. Oborena su 62 drona i jedan balistički projektil prije nego što su stigli do svojih ciljeva.
Vlasti u Dnjepropetrovskoj oblasti potvrdile su da je u noćnim udarima poginula jedna osoba. U gradu Sumiju ozlijeđeno je najmanje desetak ljudi.
Ukrajinski vojnici na prvoj crti kod Dobropilje poručuju da nakon svih žrtava predaja teritorija nije opcija.
>> Opširnije
Sveučilišni profesor, stručnjak za geostrategiju i sigurnost Vlatko Cvrtila bio je televizije N1 te je govorio o pregovorima Ukrajine i Rusije.
>> Opširnije
Donbas, industrijsko srce Ukrajine, u središtu je Putinovih ambicija još od 2014. Za Kijev je obrana regije pitanje opstanka, a za Zapad test međunarodnog poretka.
>> Opširnije
Američki i europski vojni dužnosnici počeli su planirati sigurnosne garancije za Ukrajinu, rekli su američki izvori Reutersu u utorak, nakon što je predsjednik Donald Trump obećao zaštititi tu zemlju u sklopu mirovnog dogovora.
Ukrajina i europski saveznici pozdravili su Trumpovo obećanje sigurnosnih garancija, dano na susretu čelnika u ponedjeljak, no mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena. Dužnosnici su Reutersu rekao da Pentagon radi na planiranju podrške koju Washington može pružiti izvan opskrbe naoružanjem.
Upozorili su da će trebati vremena da europska i američka strana usuglase nešto što bi bilo vojno ostvarivo i prihvatljivo Kremlju. Jedna od opcija je slanje europskih snaga u Ukrajinu, no pod zapovjedništvom SAD-a, otkrila su dva izvora. Dodali su da ti vojnici ne bi bili pod zastavom NATO-a, nego svojih nacija.
Bijela kuća je ranije objavila da će SAD pomagati u koordinaciji sigurnosnih garancija za Ukrajinu. Rusko ministarstvo vanjskih poslova odbija slanje snaga NATO zemalja za osiguravanje mirovnog dogovora.
Trump je javno odbacio da će u Ukrajinu ići američki vojnici, no u utorak se činilo da je ostavio vrata otvorena za drugačiju vojnu uključenost.
U razgovoru za Fox News sugerirao je da bi Washington mogao pružati zračnu podršku. „Što se tiče sigurnosti, Europljani su spremni poslati kopnene snage, a mi smo voljni pomoći im sa stvarima, posebno vjerojatno iz zraka jer nitko nema ono što mi imamo, oni stvarno nemaju”, rekao je američki predsjednik.
Američka zračna podrška mogla bi se ostvariti na nekoliko načina, uključujući protuzračne sustave i osnaživanje zone zabrane leta uz pomoć američkih borbenih zrakoplova. NATO-vi vojni čelnici sastat će se virtualno u srijedu, a na susretu će biti i američki vojni dužnosnici.
U Washingtonu raste frustracija zbog mirovnih napora predsjednika Donalda Trumpa, jer demokratski i republikanski zastupnici na Capitol Hillu sve glasnije izražavaju sumnju u njegov pristup i pozivaju na odlučniju akciju protiv Vladimira Putina, piše Kyiv Post.
Demokrati na Capitol Hillu među prvima su izrazili zabrinutost, signalizirajući da se ne slažu u potpunosti s trenutnom strategijom administracije. Senatorica Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru za vanjske poslove Senata, pohvalila je dokazanu predanost predsjednika Zelenskog miru, stavljajući je u oštar kontrast s Putinovim, kako smatra, opstrukcijama.
U izjavi od utorka, Shaheen je naglasila ključnu potrebu za "sigurnosnim jamstvima uz podršku SAD-a i kontinuiranom pomoći" kako bi se zaštitio suverenitet Ukrajine. Time se svrstala uz europske saveznike koji inzistiraju da prekid vatre mora prethoditi bilo kakvim suštinskim pregovorima. U svojoj izjavi dotaknula se i humanitarnog aspekta, ponovivši poziv prvih dama Olene Zelenske i Melanije Trump za povratak otete ukrajinske djece u sklopu bilo kakvog mirovnog sporazuma.
Shaheen je uputila i jasno upozorenje: ako predsjednik Trump ne može "pritisnuti Putina", Kongres je spreman djelovati sankcijama i zakonima kako bi ojačao obranu Ukrajine i suzbio kinesku vojnu podršku Rusiji. Taj skepticizam prema Putinovim namjerama ponovio je i kongresmen Gregory Meeks, najviše rangirani demokrat u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma.
Meeks je izravno kritizirao Trumpovu percipiranu popustljivost prema Putinu, ističući da je Rusija pokrenula novi napad i ubila civile "samo nekoliko sati prije nego što je predsjednik Zelenski stigao u Bijelu kuću." Za Meeksa, ideja da će Putin djelovati u dobroj vjeri je "zabluda", te je pozvao Trumpa da primijeni "pravi pritisak" kako bi osigurao "pravedan i trajan mir, a ne onaj koji diktira Putin."
Otpor s obje strane
Pozivi na čvršći stav, međutim, ne dolaze samo iz demokratskih redova. Republikanski kongresmen Don Bacon na društvenim mrežama je naglasio važnost "moralne jasnoće" u pregovorima. Ustvrdio je da nuđenje mira samo ako ga Ukrajina "želi" zapravo znači tražiti od njih da "kapituliraju pred ruskom invazijom." Njegov stav odražava dvostranačko suglasje da je nagrađivanje ruskog "barbarstva" neprihvatljivo.
Slično je reagirao i senator Roger Wicker, koji se izravno obratio Trumpu putem društvenih mrežama, ističući da "Putin laže i ubija" te da će Trumpovo "vodstvo biti ključno za održavanje Ukrajine, SAD-a i Europe zajedno protiv Putinovih odgađanja i obmana."
Dodatnu dozu nepovjerenja unio je demokratski senator Richard Blumenthal, jedan od autora "Zakona o sankcijama Rusiji". U utorak je izričito upozorio da Putin pokušava "iskoristiti Trumpa za više vremena, više teritorija, više blaga od prodaje nafte i plina." To sugerira široko rasprostranjeno uvjerenje među zakonodavcima da je Putinovo sudjelovanje u mirovnim pregovorima bez prekida vatre samo taktika za učvršćivanje postojećih dobitaka na terenu, a ne iskrena potraga za rješenjem.
Karta Ukrajine koja je bila izložena u Ovalnom uredu Bijele kuće za vrijeme posjeta Volodimira Zelenskog bila je, kako je rekla Marija Zaharova, "šamar koji ga je trebao dozvati k pameti".
>> Opširnije
Europski čelnici su uvjereni da će Trumpov plan propasti, ali ipak ga podržavaju.
>> Opširnije
Nakon summita u Bijeloj kući, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je 20 poruka zahvale svjetskim čelnicima, kao odgovor na ranije optužbe za nezahvalnost.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump danas je izjavio da je isključio mogućnost slanja američkih trupa na teren u Ukrajini, ali da bi Sjedinjene Države mogle pružiti zračnu podršku kao dio sporazuma o okončanju ruskog rata u toj zemlji.
>> Opširnije
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da cilj Rusije nikada nije bio zauzimanje ukrajinskih teritorija, već zaštita ruskog naroda, unatoč invaziji i okupaciji Krima i Donbasa.
>> Opširnije
Tijekom noći s 19. na 20. kolovoza ruske su snage bespilotnim letjelicama napale Izmailski okrug u Odeskoj oblasti, pri čemu je oštećena lučka infrastruktura i ozlijeđena jedna osoba. Zbog napada je izbio i požar, izvijestila je Okružna vojna uprava Izmaila.
"Ruske snage, usred svoje invazije i rata protiv Ukrajine, pokrenule su napad na Izmailski okrug bespilotnim letjelicama (UAV), konkretno kamikaza dronovima Shahed, u noći s 19. na 20. kolovoza. Unatoč aktivnom odgovoru protuzračne obrane, zabilježeni su pogoci. Lučka infrastruktura oštećena je u napadu. Izbili su požari, koje gase jedinice Državne službe za hitne slučajeve Ukrajine u Odeskoj oblasti", navodi se u službenom priopćenju.
Potvrđeno je da je jedna osoba ozlijeđena u napadu te joj se "pruža sva potrebna medicinska pomoć".
Državna služba za hitne slučajeve Ukrajine kasnije je izvijestila kako je nakon ruskih napada dronovima izbio veliki požar na objektu gorivne i energetske infrastrukture. U gašenju vatrene stihije sudjelovala su 54 vatrogasca sa 16 vatrogasnih vozila, a u pomoć su priskočili i vatrogasni vlak te lokalna vatrogasna postrojba.
Američki predsjednik Donald Trump signalizirao je kako bi Washington mogao pružiti zračnu potporu Ukrajini kao dio mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom,. Trump je istaknuo spremnost Europe da pošalje kopnene snage, pri čemu bi SAD mogao pomoći iz zraka. "Kada je riječ o sigurnosti, [Europljani] su spremni poslati ljude na teren. Mi smo im spremni pomoći s nekim stvarima, posebno, vjerojatno, zračnim putem", izjavio je, ponovivši da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini.
Iako Trump nije ulazio u detalje, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt potvrdila je novinarima da je američka zračna potpora "opcija i mogućnost". "Predsjednik je definitivno izjavio da američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini, ali svakako možemo pomoći u koordinaciji i možda pružiti druga sredstva sigurnosnih jamstava našim europskim saveznicima", zaključila je Leavitt.
Vojni čelnici NATO-a trebali bi se sastati danas radi razgovora o Ukrajini i daljnjem razvoju događaja, rekli su za Reuters američki dužnosnik i dužnosnik NATO-a.
Američki dužnosnik koji je govorio pod uvjetom anonimnosti rekao je da se očekuje da će američki general Dan Caine, načelnik Združenog stožera, virtualno prisustvovati sastanku, ali da se ti planovi još uvijek mogu promijeniti. Predsjedatelj Vojnog odbora NATO-a sazvao je redoviti sastanak na razini načelnika obrane, kako je to opisao anonimni izvor iz NATO-a.
Drugi dužnosnik Sjevernoatlantskog saveza rekao je da će vrhovni vojni zapovjednik saveza Alexus Grynkewich izvijestiti načelnike obrane o rezultatima sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci prošli tjedan.
Nakon ponižavajućeg prvog susreta, Volodimir Zelenski je vještom diplomacijom i proračunatim potezima uspio pridobiti Donalda Trumpa, osiguravši važne strateške ustupke za Ukrajinu, piše Telegraph.
>> Opširnije
Karta s okupiranim teritorijima u Ovalnom uredu poslužila je Trumpu da Zelenskom poruči kako je vrijeme za kompromis s Rusijom.
>> Opširnije
Paket sigurnosnih jamstava za Ukrajinu mogao bi biti dovršen već ovog tjedna, nakon što je američki predsjednik Donald Trump dao zeleno svjetlo planu koji uključuje i slanje europskih trupa. Europski čelnici ubrzano rade na finalizaciji dogovora.
Ova inicijativa, o kojoj se raspravljalo na summitu u Bijeloj kući u ponedjeljak, predviđa raspoređivanje europskih vojnika kao ključan dio mogućeg mirovnog sporazuma s ciljem odvraćanja buduće ruske agresije.
Plan za slanje trupa
Već dan nakon sastanka, europski dužnosnici razmatrali su konkretne prijedloge o slanju trupa iz Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, uz potporu kontingenata iz desetak drugih zemalja, otkrili su izvori upoznati s raspravama. Glavne teme bile su veličina i raspored tih snaga na terenu, dok američko sudjelovanje u jamstvima i dalje ostaje neizvjesno.
Sam Trump je za Fox News potvrdio spremnost Europe da preuzme vodeću ulogu na terenu. "Kad je riječ o sigurnosti, spremni su poslati ljude na teren", izjavio je. Najavio je i moguću američku pomoć, ali s jasnim ograničenjima: "Mi smo im spremni pomoći s nekim stvarima, pogotovo – vjerojatno bi se moglo govoriti o zračnoj pomoći, jer nitko nema takve stvari kakve mi imamo, stvarno nemaju. Ali mislim da to neće biti problem."
Njegovu izjavu kasnije je pojasnila glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt, naglasivši kako Trump razumije da su sigurnosna jamstva "kritično važna za osiguranje trajnog mira."
Finalizacija dogovora i reakcija Kremlja
Uskoro se očekuje sastanak europskih i američkih vojnih čelnika radi koordinacije detalja. Britanska vlada opisala je cilj kao uspostavu "snažnih sigurnosnih jamstava i pripremu za raspoređivanje snaga za osiguranje ako bi neprijateljstva prestala". Predsjednik Europskog vijeća António Costa potvrdio je da će uvjeti jamstava biti dogovoreni "u nadolazećim danima, po mogućnosti ovog tjedna."
Iako su zapadni čelnici sastanak u Bijeloj kući ocijenili velikim napretkom, neki dužnosnici i dalje izražavaju sumnju hoće li takva jamstva biti dovoljna da uvjere ruskog predsjednika Vladimira Putina na povlačenje.
S druge strane, Kremlj je kategorički odbacio mogućnost prisutnosti bilo kakvih NATO trupa na ukrajinskom tlu. To se događa u trenutku dok europski saveznici razmatraju sveobuhvatan plan koji bi, uz multinacionalne snage na terenu, uključivao obuku, pojačanja te američku potporu u obavještajnim podacima, nadzoru granica i potencijalno protuzračnoj obrani.
Sve što se događalo jučer pratili smo iz minute u minutu OVDJE.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
