UDRUGA Biom u novoj je objavi podsjetila javnost na važnost zaštite bjeloglavih supova (Gyps fulvus) i podijelila konkretne upute kako reagirati u situacijama kada su ove ptice u nevolji.

Bjeloglavi supovi jedina su preostala vrsta strvinara u Hrvatskoj, strogo su zaštićeni i ugroženi, a njihova se populacija na našem području zadržala samo na otocima Cresu, Krku, Prviću, Plavniku te na obližnjoj Učki. Posebnost hrvatskih supova jest gniježđenje na liticama neposredno iznad mora – prizor koji oduzima dah, ali donosi i određene rizike.

Prvi letovi i opasnosti ljeta

Ljeti mladi supovi kreću u svoje prve letove. Zbog neiskustva ili uznemiravanja često završe u moru, gdje im bez pomoći prijeti opasnost od utapanja. Ako naiđete na supa koji je završio u moru ili je ozlijeđen, potrebno je odmah nazvati 112. Kako ističu iz udruge, Služba 112 povezat će vas s Oporavilištem za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu, koje će vam dati daljnje upute. Ozlijeđeni supovi smještaju se u oporavilište prije povratka u prirodu.

Ako je pticu potrebno izvaditi iz mora, treba biti vrlo oprezan, naglašavaju stručnjaci. Supovi, iako iscrpljeni i neagresivni, imaju snažan kljun, pa se preporučuje korištenje rukavica. Prekrijte pticu ručnikom kako bi se smirila i zatim je stavite na sigurno, u plovilo.

U slučaju pronalaska uginule jedinke, nemojte je dirati, već pošaljite nalaz na e-adresu belivisitorcentre@gmail.com uz navođenje lokacije, fotografije i eventualne oznake s prstena.

Pravila ponašanja za očuvanje vrste

Za očuvanje bjeloglavih supova potrebno je pridržavati se jednostavnih pravila: promatrajte ptice iz daljine, ne stvarajte buku, ne koristite dronove, ne penjite se na litice i ne bacajte predmete prema njima.

Tijekom plovidbe preporučuje se održavanje brzine do 5 čvorova, udaljenost od najmanje 80 metara od litica te izbjegavanje dužeg zadržavanja ispod njih. Posebno je važno poštovati upute djelatnika zaštićenih područja.

Supovi: čuvari čistoće prirode

Bjeloglavi supovi ne love plijen, nego se hrane uginulim životinjama. Tako sprječavaju širenje zaraza i imaju ključnu ulogu u ekosustavu kao prirodni čistači. Njihova su gnjezdilišta zaštićena u sklopu mreže Natura 2000 ili imaju status rezervata prirode, a zakonom je zabranjeno njihovo hvatanje, uznemiravanje te uništavanje staništa, osobito u vrijeme gniježđenja, upozoravaju iz udruge.